Pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručuju svoj novac dok najsiromašniji postaju sve siromašniji
Od 2020. bogatstvo milijardera je u porastu, dok je bogatstvo 60 posto najsiromašnijih u padu, navodi se u novom izvještaju britanske dobrotvorne organizacije Oxfam.
Pet najbogatijih ljudi na svijetu više je nego udvostručilo svoje bogatstvo od 2020., dok je pet milijardi ljudi postalo još siromašnije. Oxfam je pozvao vlade da obuzdaju "klasu milijardera".
Izvještaj, objavljen u ponedjeljak, dolazi u trenutku kada se globalna elita okuplja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
U izvještaju se također navodi da milijarder sada ili vodi ili je glavni dioničar u sedam od deset najvećih svjetskih kompanija, prenosi Deutsche Welle.
Zajedničko bogatstvo petorice najbogatijih ljudi na svijetu – Elona Muska, Bernarda Arnaulta, Jeffa Bezosa, Larryja Ellisona i Marka Zuckerberga – poraslo je za 464 milijarde dolara (423 milijarde eura), ili 114 posto, na 869 milijardi dolara prošle godine.
Oxfam navodi da će se jaz između bogatih i siromašnih vjerovatno još i povećati.
Procjenjuje se da je 148 vrhunskih korporacija ostvarilo 1,8 triliona dolara dobiti, 52 posto više u odnosu na trogodišnji prosjek, što je omogućilo pozamašne isplate dioničarima čak i kad su se milioni radnika suočili s krizom troškova života jer je inflacija dovela do smanjenja realnih plaća.
- Ova nejednakost nije slučajna, klasa milijardera osigurava da im korporacije isporuče više bogatstva na račun svih ostalih - rekao je Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala.
Kako bi riješila neravnotežu, dobrotvorna organizacija pozvala je vlade da obuzdaju korporativnu moć razbijanjem monopola, uvođenjem poreza na višak dobiti i bogatstva i promocijom alternativa dioničarskoj kontroli.
Oxfamova analiza također pokazuje kako je "rat protiv oporezivanja" korporacija doveo do pada efektivne stope poreza na dobit za otprilike trećinu u posljednjih nekoliko desetljeća.
- Širom svijeta, privatni sektor neumoljivo se zalaže za niže stope, više rupa u zakonu, manje transparentnosti i druge mjere čiji je cilj omogućiti kompanijama da doprinose što je moguće manje u javne blagajne - navodi Oxfam.
