Zašto raste cijena srebra?

To je više i od zlata. Što je razlog tome – i kakvi su dalji izgledi?

I u ovoj godini redom padaju rekordi na tržištu plemenitih metala. Ove sedmice cijena zlata probila je psihološku granicu od 5.000 dolara, a sad je i srebro, prvi put u historiji trgovanja, prešlo okruglih 100 dolara za uncu, a i trenutno je negdje oko 117 dolara.

Već prošle godine je počela jagma i za zlatom i za srebrom. Rast njihove cijene nije bio toliki još od 1979., a sad je cijena srebra doslovce odletjela u visinu: cijena zlata je 2025. porasla za gotovo 65 posto, a srebra čak za 148 posto.

Rast se nastavio i ove godine: do sad je cijena srebra porasla za još 45 posto, a zlata za 21 posto. Prema analitičaru HSBC‑a Jörgu Schereru, srebro je trenutačno u „izrazito dinamičnom uzlaznom trendu“.

U oba slučaja metalima koristi njihov ugled „sigurne luke“ za ulagače. U vrijeme brojnih geopolitičkih sukoba, nepredvidljivog američkog predsjednika i snažnog pada vrijednosti dolara, investitori rado pretvaraju svoj novac u zlato i srebro.

Industrija je gladna srebra

Kod srebra postoji još jedan važan pokretač rasta: potražnja iz industrije. Srebro više nije toliko važno u fotografiji jer toga praktično više nema, ali je tu njegovo fizikalno svojstvo najboljeg vodiča električne energije i topline. „Osobito širenje solarne industrije snažno je povećalo potražnju za srebrom“, kaže Sonja Marten, glavna ekonomistica DZ Banke za ARD.

Globalni prijelaz na obnovljive izvore energije učinio je srebro nezamjenjivom sirovinom, ponajprije za fotonaponske ćelije u kojima je srebro i dalje teško nadomjestiti bez gubitka učinkovitosti.

No srebro se ne koristi samo u solarnom sektoru. Ključno je i u elektromobilnosti, elektronici, visokotehnološkoj proizvodnji i komunikacijskoj tehnologiji, kao i za podatkovne centre već i zbog uzleta umjetne inteligencije.

Eksploatacija ima svojih granica

S druge strane, svjetska proizvodnja srebra ne može držati korak s rastućom potražnjom. Razlog je i to što se više od 70 posto svjetske proizvodnje srebra dobiva kao nusproizvod pri vađenju olova, cinka, bakra i zlata, dok samo oko 30 posto dolazi iz primarnih rudnika srebra, prenosi SEEbiz. To ograničava sposobnost industrije da brzo poveća proizvodnju kao odgovor na rast cijena.

Zastoji na strani ponude dodatno potiču rast cijene. Analitičari govore o „strukturnom manjku ponude“ — što mnogi vide kao ključni element priče o srebru. Istodobno taj manjak daje sadašnjoj cjenovnoj utrci određenu održivost, što je važna razlika u odnosu na čisto špekulativne valove rasta iz prošlosti.

Veliki investitori poput hedge‑fondova nisu glavni pokretači ove utrke u cijeni srebra. To pokazuju sedmični izvještaji „Commitment of Traders“ (CoT), u kojima se vidi pozicioniranje najvažnijih sudionika tržišta američkih futures i terminskih ugovora.

Je li srebro sad previše skupo?

Špekulacija oko srebra ostaje niska, kaže tržišni analitičar Robert Rethfeld iz Wellenreiter‑Investa. „Prema CoT‑podacima, srebro bi moglo nastaviti rasti.“

Pogled na omjer cijena zlata i srebra ipak poziva na oprez. Taj omjer pokazuje koliko je unci srebra potrebno za kupnju jedne unce zlata. Trenutačno iznosi oko 47. „Niži je bio posljednji put u septembru 2011.“, kaže Carsten Fritsch, analitičar za sirovine iz Commerzbanke, u razgovoru za ARD.

Tako nizak omjer ne ukazuje samo na relativnu snagu srebra, nego i na moguću precijenjenost. Srebro u usporedbi sa zlatom više nije jeftino, naglašava Fritsch.

Ko sada želi „uskočiti u voz“ u ovoj utrci za rekordnom cijenom srebra, trebat će dobru količinu živaca. Tako nagli rast nužno znači i veliku opasnost od korekcije. Burzovni stručnjaci za 2026. predviđaju visoku volatilnost, odnosno snažne oscilacije cijene srebra.