Cijena zlata prešla je psihološku granicu od 3000 dolara za uncu, podstaknuta pojačanom kupovinom centralnih banaka, globalnom ekonomskom nestabilnošću i pokušajima Donalda Trumpa da preoblikuje pravila svjetske trgovine.
Nakon što je 2025. godinu započela na nivou od 2.620 dolara za uncu, zlato je od početka godine poraslo za oko 358 dolara, postavljajući pritom nove rekorde čak 12 puta ove godine.
Dok je cijena zlata po unci tokom cijele prošle godine porasla za 27%, ove godine je već zabilježila rast od 14%. Trumpove prijetnje tarifama stupile su na snagu u srijedu, uvodeći namete od 25% na sav uvoz čelika i aluminijuma. Dana 4. marta, Trump je također uveo tarife od 20% na Kinu. Također je zaprijetio tarifama od 25% na Kanadu i Meksiko, ali ih je kasnije odložio nakon pregovora sa liderima tih zemalja.
U četvrtak je Trump zaprijetio uvođenjem carina od 200% na uvoz alkoholnih pića iz EU, ukoliko Unija ne povuče tarifu od 50% na američki viski. Predsjednikove prijetnje tcarinama nastavljaju da podstiču strah od daljeg globalnog trgovinskog rata, dok zemlje najavljuju mjere odmazde.
U kontekstu geopolitičke neizvjesnosti i stalnih promjena carina, potražnja za zlatom ostaje snažna, izjavila je Suki Kuper, analitičarka plemenitih metala u banci Standard Charterd.
Viktorija Hasler, šefica istraživanja fondova u kompaniji Hargreaves Lansdown, istakla je da postoje dva glavna faktora koja trenutno utiču na cijenu zlata.
“Između Trampovih carina i njegovih komentara na društvenim mrežama, te stalnih tenzija na Bliskom istoku i u odnosima između Rusije i Ukrajine, neizvjesnost je visoka i čini se da raste”, kazala je ona.
“Tržišta mrze neizvjesnost. Ova dinamika pomogla je rastu cijene zlata na nove rekorde.”
Drugi ključni faktor, prema njenim riječima, jeste to što centralne banke intenzivno kupuju zlato, iako su tačni razlozi za to teško utvrdivi. “Vjerovatno je sigurno pretpostaviti da je bar jedan od razloga želja za diverzifikacijom rezervi što dalje od američkog dolara.
“Oba navedena faktora i dalje su prisutna i ne vidim da će oslabiti u bliskoj budućnosti.”
Najviši i najniži nivoi cijene zlata poklapali su se s nekim od ključnih trenutaka ekonomske historije, prenosi SEEbiz. Tokom izbijanja globalne finansijske krize 2007. godine, investitori su kupovali zlato kao sigurno utočište, što je dovelo do rasta njegove cijene.
Ras Mould, investicioni direktor u AJ Bell-u, pozvao se na podatke Svjetskog savjeta za zlato, koji pokazuju da su centralne banke prošle godine dodale oko 1.045 tona zlata u svoje rezerve – što je treća uzastopna godina u kojoj je kupljeno više od 1.000 tona.
On je rekao da živimo u “eri u kojoj zlato zaista počinje da blista”.
Od kada je cijena zlata pala ispod 1.200 dolara po unci krajem 2018. godine, Mould je istakao da su cijene “neumoljivo rasle”, vođene nizom faktora, uključujući pandemiju kovida i rast državnih deficita, što je ponovo privuklo investitore zlatu.
“Koji od ovih faktora je trenutno glavni pokretač renesanse zlata teško je odrediti, posebno jer Trumpove carine izazivaju debatu o tome koliko bi mogle biti inflatorne (ili čak stagflatorne) i koliko će biti efikasne u finansiranju poreskih olakšica koje priželjkuje novi predsjednik SAD-a”, zaključio je on.
Lakić: Energetski održiva budućnost Federacije BiH
