Bez interneta nema ni biznisa: Kako se pripremiti za digitalni kolaps
Dovoljno je loše kada internet nestane na nekoliko sati jer je oluja oborila struju. Ali šta ako internet nestane na neodređeno vrijeme – praktično svuda?
Šta ako vaša država ili cijeli region ostanu bez interneta ili električne energije zbog sajber napada ili, još gore, zbog banalnih razloga poput zastarjele elektro-mreže ili administrativnog propusta države koja nije platila račun?
Imate li plan za takav scenario?
Većina ljudi nema. Prema istraživanju američke Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA), sprovedenom na uzorku od 7.525 građana u okviru Izvještaja o spremnosti na katastrofe za 2024. godinu, čak 57% Amerikanaca nije spremno – niti planira da se pripremi – za bilo kakvu vanrednu situaciju.
To je problem, jer je nestanak struje ili interneta realna prijetnja, smatra Robert Siciliano, bezbjednosni analitičar i autor knjige “Identity Theft Privacy: Security Protection and Fraud Prevention” (“Krađa identiteta i zaštita privatnosti: Bezbjednosne mjere i prevencija prevara”).
„Ne radi se o pitanju da li, već kada. Elektroenergetska mreža kakvu danas poznajemo stara je oko 120 godina i fragmentisana je tako da su lokalni i regionalni prekidi sve češći“, upozorava Siciliano.
On dodaje da bi svako trebalo da razmisli o rezervama hrane, vode, baterija i alternativnih izvora energije.
„Termin ‘prepper’ ima lošu reputaciju, ali realnost je da bi danas svi trebalo da se pripremaju.“
Ako želite da sačuvate svoj digitalni život u periodu tehnoloških poremećaja, ove strategije mogu biti dobar početak.
Napravite rezervni plan za internet
„Priprema za individualne prekide interneta ili struje je relativno jednostavna – potreban vam je rezervni način pristupa internetu ili mogućnost da sami proizvedete energiju“, objašnjava Sean Gold, vlasnik sajta TruePrepper, diplomirani stručnjak za upravljanje krizama i bivši oficir američkog ratnog vazduhoplovstva.
Njegova osnovna poruka je jednostavna: pretpostavite da će se desiti – i planirajte unaprijed.
Mobilni hotspot može biti rješenje za kraće prekide, ali kod šireg kolapsa mreže bazne stanice brzo bivaju preopterećene.
Zato se sve više ljudi okreće satelitskom internetu, poput Starlinka, čak i u urbanim sredinama.
Ako niste tehnički potkovani, evo kratkog pojašnjenja ključnih pojmova:
1. Hotspot – omogućava da telefon dijeli internet sa laptopom, tabletom ili TV-om. Korisno samo dok mobilna mreža funkcioniše.
2.Starlink – satelitski internet u vlasništvu Ilona Maska. Radi i kada bazne stanice ne funkcionišu, ali je skuplji: mjesečna pretplata oko 80–120 dolara, plus oprema od oko 349 dolara.
3. Satelitski internet provajderi (ISP) – pored Starlinka, postoje i alternative poput Hughesneta ili Viasata, sa nešto nižim cijenama, ali i ograničenjima.
Satelitski internet nije savršen – ekstremni vremenski uslovi mogu poremetiti signal – ali je često jedina veza sa svijetom kada sve drugo padne.
Gold kao kompromisno rješenje preporučuje Starlink Roam paket: skuplja oprema (oko 500 dolara), ali fleksibilna pretplata od 50 dolara mjesečno, koja se može pauzirati i aktivirati samo u slučaju krize.
Kupite opremu prije nego što vam zatreba
Ako imate finansijskog prostora, sada je vrijeme da napravite listu „ne gubim tehnologiju“:
1. Power bank – za punjenje telefona i hotspot uređaja tokom kraćih prekida.
2. Prenosna baterijska stanica – tiša i sigurnija alternativa generatorima; može napajati osnovne kućne uređaje.
3. Generator – efikasan, ali potencijalno opasan ako se ne koristi pravilno (opasnost od ugljen-monoksida).
4. Lampa – osnovna stvar kada struja nestane uveče.
5. Radio na baterije – često jedini izvor informacija kada sve digitalno padne.
Plan za novac u offline svijetu
Gotovo svi danas koriste internet za bankarstvo, plaćanja i podizanje novca, podsjeća Chris Reynolds, stručnjak za krizni menadžment sa više od 35 godina iskustva.
„Tokom vanrednih situacija, banke i bankomati mogu postati nedostupni, čime se gubi pristup digitalnom novcu“, upozorava on.
Njegove preporuke su jasne:
- Držati manju količinu gotovine, u sitnim apoenima, na sigurnom i vodootpornom mjestu.
- Razmotriti prepaid debitnu karticu namijenjenu isključivo za hitne slučajeve.
- U krajnjem slučaju – osloniti se na dogovorenu pomoć komšija i lokalne zajednice.
Porodični plan za vanredne situacije
Prva stvar koju ćete poželjeti kada shvatite da vam internet još radi – jeste da se javite porodici. A šta ako oni nemaju signal?
Jeremy Gocke, direktor kompanije Entropy Survival, savjetuje da se unaprijed napravi „porodični plan za pad interneta“, koji uključuje:
- mjesto okupljanja,
- pravila javljanja ako komunikacija ne funkcioniše,
- osobu za prenos poruka.
Plan treba odštampati, plastificirati i podijeliti članovima porodice.
Kao dodatnu opciju, preporučuje satelitske komunikacione uređaje poput Garmin inReach Messenger, koji omogućavaju slanje poruka i kada mobilna mreža ne radi.
Tehnologija nam olakšava život – sve dok funkcioniše. Greška je pretpostaviti da će uvijek biti dostupna.
„Počnite tako što ćete prihvatiti da, ako nešto može da padne – vjerovatno hoće“, kaže Gocke. „U tom trenutku, vaša pripremljenost i zdrav razum postaju najvrijednija tehnologija koju imate.“
Za biznise, medije i građane – ovo više nije paranoja, već elementarna digitalna pismenost u 21. vijeku.
