Zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima kompanija u Bosni i Hercegovini i dalje je znatno ispod evropskog prosjeka, a u poređenju s EU gdje žene čine oko jednu trećinu menadžerskih pozicija, u BiH one zauzimaju tek jednu od četiri.
Na ove izazove, ali i na potrebu sistemskih rješenja koja bi omogućila ravnopravniji pristup žena pozicijama odlučivanja, ukazuje studija "Žene u upravnim odborima u BiH: Unapređenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju", koja je danas predstavljena u organizaciji udruženja Women on Boards Adria, uz podršku UN Women.
U kompanijama koje imaju žene u rukovodstvu, najčešće je riječ o samo jednoj ženi, dok svega 0,61 posto kompanija ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama, iako brojna istraživanja potvrđuju da rodno uravnoteženo upravljanje doprinosi većoj produktivnosti, transparentnosti i konkurentnosti.
Studija donosi analizu zastupljenosti žena u upravnim i nadzornim odborima gotovo 3.000 kompanija u BiH, identificira ključne prepreke rodnoj ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju te otvara prostor za razgovor o zakonodavnim i institucionalnim rješenjima koja bi mogla doprinijeti promjenama.
Osnivačica udruženja Women on Boards Adria Biljana Braithwaite podsjetila je da je riječ o regionalnom neprofitnom udruženju koje zagovara inkluzivno i rodno ravnopravno liderstvo, kroz saradnju s privatnim sektorom, ali i institucijama vlasti, javlja Fena.
- Radimo s kompanijama, s privatnim sektorom, ali i s vladama, između ostalog na tome da se potencijalno razgovara o legislativi koja bi uvela ciljeve, a ne kvote, zahvaljujući kojima ćemo onda možda i doći do ravnopravnije pozicije žena na upravljačkim pozicijama. Zahvaljujući autorici Saneli Pašić i velikom istraživačkom timu, mi smo razgovarali i gledali podatke gotovo 3.000 kompanija u Bosni i Hercegovini i ti podaci potvrđuju da su procenti žena u visokom menadžmentu i na odborima, naročito na nadzornim odborima gde se usvajaju strateške odluke, veoma mali u poređenju s brojevima koje imamo u zemljama Evropske unije - kazala je Braithwaite.
Na važnost institucionalne podrške rodnoj ravnopravnosti i uklanjanja duboko ukorijenjenih praksi koje žene stavljaju u nepovoljniji položaj ukazao je i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, naglasivši da izbor muškaraca na odgovorne, posebno javne funkcije, i dalje dominira u bosanskohercegovačkom društvu.
- Vjerujem da je kod ustaljena praksa da na odgovorne funkcije, posebno na javne, biramo muškarce, što nam dokazuje da kao društvo nismo neutralni nego da nemamo balans kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Mi ćemo se potruditi da taj dio u novom Zakonu o radu riješimo, da ispravimo ono što bi trebalo da bude ljudsko pravo i da napravimo balans, ne samo kada su upravljačke strukture u pitanju, nego kada je u pitanju balans između privatnog i profesionalnog života - rekao je Delić.
Dodao je da zakon predviđa i dodatni krug javnih rasprava, kako bi se kroz dijalog došlo do kvalitetnijih rješenja i spriječili svi oblici diskriminacije.
Da problem nije u nedostatku znanja, iskustva ili ambicija žena, već u sistemima koji ograničavaju njihov pristup moći i uticaju, istaknuka je predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop.
- Nalazi studije su vrlo jasni - ženama u BiH ne nedostaje vještina, iskustvo ni ambicija. Ono što nedostaje jesu sistemi koji osiguravaju pravedan, transparentan i inkluzivan pristup pozicijama odlučivanja. Čak i kada žene dođu na rukovodeće pozicije, češće se suočavaju s ograničenjem u preuzimanju izvršnih uloga i predsjedavanju odborima. To nam govori da sama reprezentacija nije dovoljna i da su važni ujecaj i autorite - kazala je Bishop.
Prema njenim riječima, studija posebno ukazuje na vezu između ženskog liderstva i neravnomjerne raspodjele neplaćenog rada u domaćinstvu, što dodatno ograničava napredovanje žena.
Studija također pokazuje da uprkos visokom nivou obrazovanja i profesionalnog iskustva, žene u BiH dalje zauzimaju tek svaku četvrtu rukovodeću poziciju u kompanijama. Prema trenutnoj stopi napretka, ženama u BiH bit će potrebno više od jednog stoljeća, približno 109 godina, da ostvare punu rodnu ravnopravnost.
Iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa cilj od najmanje 40 posto zastupljenosti manje zastupljenog spola u odlučivanju, ova odredba nema obavezujući karakter niti predviđa sankcije za nepoštivanje. Dodatno, zakoni o privrednim društvima na entitetskom nivou ne sadrže odredbe o rodnoj ravnoteži u upravnim i nadzornim odborima.
Sagovornici su poručili da je zatvaranje rodnog jaza u korporativnom odlučivanju ključno za otključavanje punog ekonomskog potencijala zemlje te pozivaju donosioce i donositeljice odluka i poslovnu zajednicu na uvođenje obavezujućih mjera, transparentnih procesa imenovanja te jačanje mentorskih i razvojnih programa za žene.
MyPlace: Agencija koja transformiše tržište nekretnina u Tuzlanskom kantonu i šire
Kuba zbog američkih sankcija nema nafte ni za mjesec dana
