Neki ljudi vole duže spavati, dok ima i onih koji su ranoranioci, ipak svako bi trebao imati onoliko sna koliko je njegovom tijelu potrebno da se odmori.
Ako ne volite rano ustajati, postoji razlog za to, piše Bright Side.
Samo sedam dana s manje od šest sati sna noću može dovesti do preko 700 promjena u funkcioniranju naših gena, sudeći prema istraživanju Univerziteta u Surreyu. Da i ne spominjemo njegov uticaj na naše funkcioniranje, pamćenje i koncentraciju i posljedice koje manjak sna može ostaviti na nas. Te posljedice uključuju bijes, impulsivnost, povećanje težine, visok krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja.
Dakle, evo jasnog objašnjenja zbog čega ne biste trebali ustajati prije deset sati.
Naša tijela i novčanici bit će nam zahvalni ako s poslom počnemo nakon 10 sati
Sudeći prema istraživanju koje je proveo dr. Paul Kelley sa Univerziteta Oxford, početak škole ili radnog vremena nakon deset sati mogao bi biti važna promjena koja je potrebna našim tijelima. Usklađivanje s unutarnjim satovima naših tijela ne samo da bi nam moglo uštediti energiju i nerve, već i dosta novca koji na kraju dajemo za liječenje.
Dr. Kelley je 2015. godine govorio na Britanskom festivalu nauke u Bradfordu i tom prilikom rekao koliko je vrijeme spavanja postalo društveni problem i dotaknuo se toga koliko je savremeni svijet, zapravo, uskraćen za spavanje.
Ne možemo naučiti ustajati uvijek u određeno vrijeme
Prema dr. Kelleyju, mi ne možemo promijeniti dvadesetčetverosatni ritam. Ljudska bića ne mogu naučiti ustajati uvijek u određeno vrijeme. Uprkos svim naporima, dan sisara ovisi o sunčevom svjetlu i toga nismo svjesni jer je povezano direktno s mozgom, a ne s vidom. Dakle, kada fokusiramo sebe da se probudimo ili odemo na posao ranije nego što naše tijelo želi, nedostatak sna uzrokuje dosta stresa i možemo ga osjećati više kao mučenje.
Započinjanje s poslom prije 10 sati čini da se osjećamo iscrpljeno
Istraživači s Oxforda ustanovili su da forsiranje zaposlenih da počnu raditi prije 10 sati čini da oni budu bolesni, iscrpljeni i pod stresom. Sve do 55. godine naš dnevni ritam nikako nije sinhroniziran s radnim vremenom od 9 do 17 sati, što predstavlja prijetnju produktivnosti zaposlenih i njihovom fizičkom, mentalnom i emotivnom zdravlju.
Rano ustajanje dovodi do anksioznosti i frustracije
Kako je dr. Kelley podijelio, nedostatak sna može rezultirati promjenama raspoloženja i dovesti do anksioznosti, bijesa, frustracije, povećanja tjelesne težine itd. Također, kada se probudite neprirodno, uz pomoć alarma, to čini da budete polu naspavani kada se probudite, što je poznato kao inercija spavanja.
Na ovaj način, vaš posao može biti ometan na svaka 3-4 sata, što uglavnom dovodi do većih nesreća, podijelio je istraživač Stuart Mcfarlane. Ovo je posebno važno kada su u pitanju poslovi u kojima su zaposleni izloženi brojnim opasnostima ubrzo nakon što se probude. Ovdje spadaju, recimo, vatrogasci, ljudi iz hitne pomoći i piloti.
Sprječavanje sna dovodi do velikih zdravstvenih problema
Loš raspored spavanja i nedostatak sna značajno utiču na gotovo sve unutrašnje sisteme ljudskog tijela: probavni, kardiovaskularni, endokrini i druge sisteme. To može uzrokovati razne vrste zdravstvenih problema, počevši od slabog imunološkog sustava i hormonalnih promjena, a završavajući s depresijom, bolestima srca pa čak i dijabetesom.
Dr. Kelley testirao je svoju teoriju u nekoliko škola u Britaniji, u kojima su satovi počinjali u deset sati, umjesto u osam sati i učenici su imali priliku spavati duže. Ova promjena nije samo uzrokovala bolju produktivnost, već su povećale i nivo pohađanja nastave i sveukupno zdravlje i poboljšali raspoloženje učenika, prenosi Klix.
Biznis.ba
Inflacija u BiH ubrzala na 0,9 posto
