Na prvom danu samita u Rio de Janeiru, države članice G20 iznenađujuće su postigle dogovor o zajedničkoj završnoj deklaraciji. Brazilu, kao domaćinu, uspjelo je da uključi najvažnije tačke svog predsjedavanja, među kojima su borba protiv gladi, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Očekivalo se da argentinski predsjednik Havier Milei neće prihvatiti pojedine tačke. Međutim, lideri vodećih industrijskih i zemalja u ubrzanom razvoju obavezali su se na efikasnije oporezivanje superbogatih, prenosi Deutsche Welle.
„Pokušat ćemo da radimo zajedno kako bismo osigurali da veoma bogati pojedinci budu efikasno oporezovani“, navodi se u dokumentu. Planirano je razvijanje mehanizama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U Riu je takođe pokrenuta i Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva. U završnoj deklaraciji istaknuto je da nedostaje političke volje da se ljudima osigura pristup hrani, iako znanje i resursi već postoje.
G20 je ponovio cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa. Međutim, kada je riječ o finansiranju, nije postignut značajniji napredak. Deklaracija ostaje neprecizna, navodeći samo „bilione dolara“ koji bi trebali dolaziti iz „svih izvora“, bez detaljnijeg objašnjenja.
Pominje se postepeno ukidanje „neefikasnih subvencija za fosilna goriva“, ali ne i potpuno napuštanje korišćenja uglja, nafte i gasa. Što se tiče ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, postignut je samo minimalni konsenzus.
Ruska agresija na Ukrajinu, kao i prošle godine na samitu u Indiji, nije eksplicitno osuđena. Na konferenciji na Baliju prije dvije godine, Rusija je bila jasno imenovana kao agresor, što sada nije slučaj. U deklaraciji se pominju samo „ljudska patnja i dodatni negativni uticaji rata“, poput nesigurnosti u snabdijevanju hranom i energentima.
Sa njemačkog stajališta, problematična nije samo ta formulacija već i dio koji se odnosi na Bliski istok. U deklaraciji se ne pominje napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. Prije samita, njemačka vlada je navela da bi takav rezultat u završnom dokumentu bio „neprihvatljiv“.
U deklaraciji je izražena zabrinutost zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze i eskalacije u Libanu. G20 naglašava potrebu za hitnim proširenjem humanitarne pomoći i boljom zaštitom civila, što predstavlja jasnu poruku Izraelu. Takođe, potvrđeno je pravo Palestinaca na samoodređenje i „nepokolebljiva posvećenost“ rješenju koje podrazumijeva dvije države.
Najveći raskol među članicama G20 postoji oko sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Među članicama G20 su velike zapadne demokratije poput SAD-a, Njemačke i Velike Britanije, ali i autoritarno vođene zemlje poput Rusije i Kine. Brazil, kao domaćin ovog samita, te zemlje poput Indije i Južnoafričke Republike, bile su između ova dva tabora, uglavnom zastupajući neutralne stavove.
Hasičević: Zakon o neradnoj nedjelji mijenja trgovinu, prava radnika tek počinju!
Direktor GIKIL-a podnio ostavku
