Akcije Intela skočile su više od 7% u četvrtak nakon izvještaja da administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra neobičan potez – sticanje vlasničkog udjela u okviru plana za oživljavanje posrnulog američkog proizvođača čipova.
Prema riječima osobe upoznate sa pregovorima, prijedlog je proizašao nakon sastanka predsjednika Trumpa sa izvršnim direktorom Intela, Lip-Bu Tanom, početkom sedmice. Sagovornik je naglasio da se detalji još razrađuju i da se razgovori mogu prekinuti.
Potencijalno sticanje državnog udjela u javnoj kompaniji pokazuje sve intervencionističkiji pristup Trumpove administracije prema korporativnoj Americi.
Pregovori o Intelu, o kojima je prvi izvijestio Bloomberg, dolaze nakon što su rivalske kompanije Nvidia i AMD sklopile dogovor koji im omogućava prodaju naprednijih AI čipova u Kini, uz obavezu da dio prihoda od prodaje ustupe američkoj vladi, prenosi Investitor me.
Ranije ove godine, administracija je preuzela tzv. “zlatnu akciju” u kompaniji US Steel, kao uslov da odobri preuzimanje od strane japanskog Nippon Steela, čime je Vašington dobio pravo veta na ključne odluke.
Intel nije komentarisao pregovore, ali je poručio:
„Intel je duboko posvećen podršci naporima predsjednika Trumpa da ojača američku tehnološku i proizvodnu dominaciju. Radujemo se nastavku saradnje sa njegovom administracijom.“
Portparol Bijele kuće, Kuš Desai, rekao je da „diskusije o hipotetičkim poslovima treba smatrati spekulacijama, osim ako ih administracija zvanično ne objavi“.
Tan se sa Trumpom sastao u ponedjeljak, zajedno sa ministrom trgovine Hauardom Lutnikom i sekretarom Trezora Skotom Besentom, nakon što je predsjednik prethodne sedmice javno pozvao direktora Intela da podnese ostavku.
Trump je nakon sastanka pohvalio Tana i najavio da će administracija voditi dalja razgovore sa Intelom i „tokom naredne sedmice mi dostaviti prijedloge“.
Ključan motiv za razmatranje investicije, prema izvoru, jeste Trampova želja da oživi Intelovu fabriku u Ohaju. Intel je 2022. najavio da bi lokacija mogla postati najveća fabrika poluprovodnika na svijetu, ali su rokovi više puta odlagani. Tan je preuzeo čelnu poziciju u martu, naslijedivši Pata Gelsingera, koji je snažno ulagao u proizvodnju, ali je smijenjen od strane odbora.
Finansijska injekcija iz Washingtona mogla bi ponovo pokrenuti projekte i smanjiti pritisak na kompaniju koja već siječe troškove i otpušta radnike.
Intelov proizvodni biznis u sektoru čipova zabilježio je milijarde dolara gubitaka u pokušaju da se takmiči sa tajvanskim TSMC-om. Prošlog mjeseca, Tan je objavio da kompanija odustaje od već zamrznutih projekata u Njemačkoj i Poljskoj i usporava radove u Ohaju kako bi se ublažili gubici.
Fondacija budućnosti u BiH deset godina uspješno gradi nove generacije lidera
Bihaćki aerodrom dobio zeleno svjetlo za početak gradnje
