Bandić: Deficitarne radnike ne šaljemo u inostranstvo

Dok pojedini privrednici u zemlji smatraju kako agencija direktno utiče na odliv radne snage, Bandić ocjenjuje kako je u pitanju nepoznavanje situacije na tržištu rada.

"Niti jedno zanimanje koje je deficitarno u BiH ne može biti predmet posredovanja. Mi smo već imali ponude iz Njemačke da posredujemo i za doktore medicine, ali smo to odbili iz razloga što je to zanimanje deficitarno kod nas", kaže on.

NN: S obzirom na to da ste orijentisani na posredovanje u zapošljavanju u drugim zemljama, gdje se trenutno nalazi najviše radnika iz BiH?

BANDIĆ: Agencija za rad i zapošljavanje BiH po svojim nadležnostima može posredovati u zapošljavanju naših građana samo na inostranim tržištima rada. Sva posredovanja koja idu putem nas dio su nekog pravnog okvira. BiH trenutno ima sklopljene međudržavne sporazume o zapošljavanju sa Slovenijom, Srbijom i Katarom, a postoji još jedan pravni okvir, a to je Međuinstitucionalni dogovor o zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom u Njemačkoj. Od tih država, trenutno posredujemo u zapošljavanju naših građana u Sloveniji i Njemačkoj. Iz Srbije nemamo zahtjeva za radnom snagom, dok se sa Katarom radi na finaliziranju Operativnog protokola, koji će utvrditi procedure zapošljavanja i nakon toga će se moći raditi posredovanje i u Kataru. Agencija za rad i zapošljavanje nema podatke o svim građanima koji odlaze na rad u inostranstvo, već samo o onima koji odlaze na rad putem nas. Tako je, putem nas, najveći broj građana na rad otišao u Sloveniju. Od 1. marta 2013, kada je stupio sporazum sa Slovenijom na snagu, do polovine 2018. godine u Sloveniji je zaposleno 26.919 naših građana. Sa druge strane, u Njemačkoj je putem nas od aprila 2013. godine, od kada važi dogovor, pa do 15. avgusta 2018. zaposleno 4.159 naših građana. Broj u Sloveniji je daleko veći, ali treba imati na umu da u Sloveniji radimo posredovanje za sva zanimanja, dok se posredovanje u Njemačkoj odnosi samo na osobe sa završenom srednjom medicinskom školom koje odlaze da rade kao njegovatelji.

NN: Za koje poslove i u kojim zemljama su radnici iz BiH najviše zainteresovani?

BANDIĆ: To su sve poslovi koji u BiH nisu toliko traženi, odnosno zanimanja koja su ujedno i najbrojnija na evidencijama nezaposlenih osoba. Imajući u vidu da mi posredujemo samo na osnovu postojećih pravnih okvira, onda ne možemo govoriti za druge radnike, osim za one koji na rad odlaze putem naše institucije.

NN: Koliko su njihove kvalifikacije usklađene sa potrebama tih tržišta?

BANDIĆ: Radnici koji odlaze na inostrana tržišta rada odlaze iz razloga što imaju znanja i vještine potrebne na tim tržištima rada. Svi oni radnici koji odlaze putem nas u inostranstvo imaju kvalifikaciju traženu na tim tržištima rada, što im i omogućava da dobiju radnu ponudu te radnu dozvolu, odnosno da sve bude legalno.

NN: Koji su to problemi s kojima se tamo susreću i koja su to tržišta koja bi možda u ovom trenutku trebalo zaobići?

BANDIĆ: Prednosti uređenog načina zapošljavanja su prije svega pravna sigurnost na inostranim tržištima rada i umanjenje mogućnosti za prevare. Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga. Ono što je bitno jeste da mi provjeravamo uslove rada naših građana u inostranstvu, te do sada nismo imali niti jedan slučaj prevara prilikom zapošljavanja, a broj kršenja ugovora je minimalan i ukoliko se desi, nadležne inspekcije rada u državama domaćinima brzo izlaze na teren i rješavaju probleme. Do sada smo nekoliko puta obilazili naše radnike u Sloveniji i Njemačkoj i nismo naišli na nikakva značajnija kršenja sporazuma. U Sloveniji smo naišli na jedan broj poslodavca koji su kršili dostavljene ugovore o radu, ali je Inspektorat za rad te probleme brzo riješio. Od država u kojima su radnici iz BiH u posljednje vrijeme imali problema treba izdvojiti Slovačku. Iako nemamo pravni okvir za zapošljavanje sa ovom državom, početkom godine smo dobili informaciju da je povećan broj odlazaka naših građana u ovu državu i da se tamo susreću sa različitim prevarama. Pojava određenog broja slučajeva u kojima su naši građani prevareni motivirala nas je da reagujemo i da, u saradnji sa slovačkim institucijama, pokušamo prekinuti praksu nelegalnog zapošljavanja naših građana i prevare kojima su bili izloženi. Upravo posjeta naše delegacije slovačkim institucijama zaduženim za tržište rada dovela je do prekida brojnih praksi nelegalnog zapošljavanja i iskorištavanja naših građana u Slovačkoj.

NN: Pojedini privrednici u zemlji smatraju kako direktno utičete na odliv radne snage. Slažete li se s tom konstatacijom?

BANDIĆ: To je čest komentar s kojim se susrećemo, a razlog za to jeste, u stvari, nepoznavanje situacije na tržištu rada. Najveća uloga Agencije jeste upravljanje radnim migracijama i njihov utjecaj na domaće tržište rada. Jednostavnije rečeno, mi posredujemo u zapošljavanju radnika u inostranstvu samo za ona zanimanja koja su suficitarna na domaćem tržištu rada. Gledajući posredovanje najbrojnijih zanimanja u ove dvije države u koje posredujemo, mi sada na evidenciji nezaposlenih imamo više od 7.000 medicinara sa srednjom školom, više od 2.000 vozača, više od 3.500 varilaca različitih profila, više od 3.500 zidara. Dakle, niti jedno zanimanje koje je deficitarno u BiH ne može biti predmet posredovanja i tu je uloga Agencije za rad i zapošljavanje BiH ključna da upravlja tržištem rada. Već smo imali ponude iz Njemačke da posredujemo i za doktore medicine, ali smo to odbili, jer je to zanimanje deficitarno kod nas. Ovdje treba napomenuti da su pravni okviri za posredovanje u zapošljavanju naš glavni alat koji nam omogućava da kontrolišemo odlaske na rad u inostranstvo, te da smo nemoćni u situacijama kada građani samostalno odlaze, jer niti možemo utjecati na te odlaske, niti imamo bilo kakvu statistiku kada su u pitanju takvi odlasci.

NN: Koji su to, po Vašem mišljenju, poslovi i zanimanja budućnosti, a sa kojima ne bi trebalo biti problema pri zapošljavanju, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu?

BANDIĆ: U svakom slučaju, to su poslovi vezani za IT sektor. Generalno, ono što važi za tržišta rada u svijetu, važi i za BiH, samo u skromnijim omjerima. Međutim, IT sektor je prilika za sve države da razviju svoju ekonomiju i zaposle veliki broj radnika. Mi u ovom trenutku uopšte nemamo dovoljan broj studenata kolike su potrebe IT sektora u BiH. Zato se sve češće i nude različite obuke i usavršavanja iz ovih oblasti kako bi poslodavci došli do kvalifikovanih radnika. Također, koristim ovu priliku da najavim i jednu konferenciju u organizaciji Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja će se održati u Sarajevu 20. septembra. Tema konferencije će upravo biti potrebe tržišta rada i usklađenost obrazovnih politika sa tim potrebama. Očekujemo da ćemo na konferenciji dotaći sva važna pitanja iz ovih oblasti i zajedno sa učesnicima ponuditi neke zaključke koji će se moći iskoristiti u budućnosti.