Kako je rekao, Aluminij je jako kompleksno i nimalo lako rješivo pitanje.
- Mi smo danas krenuli upravo u pravcu da donesemo neke zaključke koji će biti sigurno temelj za izlazak iz ove novonastale situacije - rekao je Džindić.
Prvim od zaključaka Vlada FBiH je zatražila od NO i Uprave Aluminija da dostave zahtjev za pokretanje procedure finansijske konsolidacije.
Što se tiče finansijske konsolidacije, dodaje Džindić, Vlada FBiH od Nadzornog odbora ovog mostarskog preduzeća očekuje da u toku dana donese jedan takav akt i uputi ga prema resornom ministarstvu.
- Ministarstvo će biti nadohvat ruke Upravi i NO-u i odmah pripremiti tu tačku, poslati je na mišljenje i eventualno početkom naredne sedmice zakazati sjednicu i na njoj odobriti odobriti takav jedan proces. To bi u svakom slučaju Aluminiju dalo mogućnost za zauzimamje nove pozicije, s obzirom na to da će biti oslobođen nekih tereta koji mu taj zakon omogućava - pojašnjava ministar Džindić.
Drugim zaključkom Vlada FBiH obavezala je Nadzorni odbor i Upravu Aluiminija da u roku od 30 dana angažuju renomiranu revizorsku kuću koja će izvršiti pregled poslovanja Aluminija u prethodnom periodu i dati osnove za rješavanje problema.
- Prvi akcenat revizionog postupka bit će na tome da se kompaniji osigura konstinuirano snabdijevanje električnom energijom, i to po konkurentnim cijenama, zatim revizija svih ugovora kupac-dobavljač, ali i podizanje proizvodnje na pune kapacitete, osim ako ne budemo išli u drugom smjeru. I četvrti zaključak su interne uštede poslovanja i povećanje efikasnosti, ma šta to značilo - rekao je Džindić. Finansijska konsolidacija podrazumijeva i korekciju plata, sistem "bruto jednako neto" te mogućnost spuštanja na minimalac. Na osnovu revizijskog izvještaja otvara se mogućnost i sankcionisanja odgovornih za ovakvo stanje.
Treći zaključak Vlade FBiH koji se odnosi na Aluminij, je da je uz već postojeći reprogram dugovanja od 181 milion KM prema Elektroprivredi HZHB, potrebno napraviti dodatni reprogram na dodatnih 23,9 miliona KM, čime se osigurava da ne dođe do blokade i sa druge strane računa, dok se ne uspostavi proces finansijske konsolidacije.
- Četvrtim zaključkom zadužuju se NO i Uprava da u roku od sedam dana detaljno izanaliziraju i resornom ministarstvu i Vladi dostave plan i program prebacivanja na „topli režim“. Znači, da se u nekom narednom periodu napravi mogući scenarij, ako dođe do blokada sa vipe strana i ne budemo ih u mogućnosti sanirati, da se obezbijedi što bezbolniji efekat sa što manje gubitaka, da nemamo naglog pada i zaustavljanja, a samim tim posljedice bi bile katastrofalne obzirom na proces ponovnog pokretanja
Petim zaključkom Vlade, resorno ministarstvo zaduženo je da u naredne dvije sedmice analizirati zakonodavno-pravni okvir vezano za zakone o obnovljivim izvorima i efikasnoj kogeneraciji, gdje će biti razmotrene mogućnosti smanjenja ili diferenciranja te naknade za obnovljive izvore energije za velike subjekte poput Aluminija.
- Mi smo u prethodnih nekoliko mjeseci sugerisali NO-u i Upravi da oni pokrenu inicijativu prema Vijeću ministara da se Zakon o NOS-u i Zakon o električnoj energiji koriguju u dijelu koji se odnosi na transportni trošak električne energije, koji u ovom trenutku iznosi sedam eura po megavatsatu, da i sa te strane pomognemo budućnosti Aluminija - dodao je ministar Džindić.
Prema njegovim riječima, Vlada FBiH je do sada u nekoliko navrata pomagala Aluminiju.
- Zadnja pomoć je bila negdje u aprilu, kada smo dali negdje oko 2,6 miliona KM za uvezivanje staža. To je bila trenutna pomoć i spasilo ga je od kulminacije u tom trenutku - naglašava Džindić.
Kako navodi, ukupan dug privrednog društva Aluminij zaključno sa 30. septembrom 2018. iznosi je 344 miliona KM, od čega 23 miliona otpada dug komercijalnim bankama, krediti, odnosno pravne osobe su 187 miliona, a tekuće obaveze 132 miliona KM.
- Dakle, iz ovih blic-podataka vidi se da u suštini sedam procenata od ukupnog dugovanja od 344 miliona je dug prema bankama, znači da Aluminij u prethodnom periodu zbog upravo ovakvog načina rada i poslovanja nije mogao obezbijediti dovoljnu količinu novca kod komercijalnih banaka - istakao je Džindić.
Podsjeća da je Vlada FBiH vlasnik Aluminija sa 44 posto, zajedno istim udjelom radnika i 12 posto Vlade Republike Hrvatske.
Biznis.ba
