On ističe da u regiji Makedonija bilježi nešto višu stopu nezaposlenosti i to u iznosu od 21 posto, dok je šampion u regiji Slovenija sa stopom nezaposlenosti od svega 6,6 posto.
Od zemalja EU, ističe on, u 2018. godini stopa nezaposlenosti je viša u Grčkoj odnosno 20,2 posto. Tu je negdje i Španija sa stopom od 15,2 posto.
''Slične trendove bilježimo ukoliko u istom izvještaju Agencije analiziramo podatke o kretanju stope zaposlenosti, odnos broja zaposlenih i radno sposobnog stanovništva, iznad 15 godina. Stopa zaposlenosti je u 2018. godini iznosila 34,3 posto i za oko četiri posto je veća u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 30,2 posto“, navodi Halilbašić.
Napominje da je broj nezaposlenih prema metodologiji Međunarodne organizacije rada u BiH osjetno manji u odnosu na administrativne podatke, 185.000 naspram 448.000.
''Razlika od oko 260.000 se odnosi na osobe registrovane na službi za zapošljavanje, ali isključivo radi regulisanja zdravstvenog osiguranja ili nekih drugih prava ili povlastica. Interesantno je da se ovo prevashodno odnosi samo na Federaciju BiH. Naime, u Republici Srpskoj se uopšte ne prikazuju podaci o ukupno registrovanim osobama na službama za zapošljavanje (kao u FBiH), nego samo kao registrovana lica koja aktivno traže posao. Otuda poređenje broja registriranih nezaposlenih u FBiH i RS nema nikakvog smisla“, tvrdi Halilbašić.
Navodi da je zvanično registrovanih zaposlenih na kraju juna 2018. u BiH bilo 806.000 i taj broj je za oko 100 hiljada veći u odnosu na 2014. godinu.
''Naravno, dio zabilježenog porasta rezultat je izmjenjene metodologije evidentiranja zaposlenih u FBiH, koja se sada bazira na podacima Poreske uprave. Ovi podaci uključuju sve zaposlene osobe. Međutim, čak i ukoliko ove podatke za FBiH iz juna 2018., kada su evidentirane 524.702 zaposlene osobe, uporedimo sa istim mjesecom 2014., kada je ovaj broj iznosio 471.461, evidentan je porast broja zaposlenih samo u FBiH od 53.241.“, pojašnjava on.
Očigledno je, kaže, da ćemo vrlo brzo biti u situaciji da je u odnosu na nezaposlenost veći problem na tržištu rada zapravo neaktivnost stanovništva.
''U pitanju je više od milion stanovnika BiH. Manje od 50 hiljada neaktivnih su "obeshrabreni“,vjeruju da zbog godina, kvalifikacija, ne mogu naći posao. Njih bi kroz programe prekvalifikacije, pripreme za rad i druge poticajne mjere i programe službi za zapošljavanje trabalo nastojati uključiti u radnu snagu“, ističe Halilbašić.
Najveći dio neaktivnih stanovnika, gotovo 40 posto, kako navodi, čine penzionisane radnosposobne osobe mlađe od 65 godina), a zatim slijede domaćice.
Jedan od velikih problema je i taj što je više od 50 posto neaktivnih osoba samo sa završenom osnovnom školom ili manje, te često bez bilo kakvog radnog iskustva, zaključuje direktor Ekonomskog institua Sarajevo.
Biznis.ba / Klix.ba