Hasičević: Nema govora o smanjenju ni padu prometa zbog neradne nedjelje

Federalni ministar Amir Hasičević kazao je da ovo ministarstvo spremno saslušati sve učesnike, sve zainteresovane strane i razmotriti neka osnovna pitanja vezana za rješavanje ovih pitanja koja su regulisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini."

Donošenje ovog zakona primjer je kako kvalitetno regulisati oblast, jer su u proces koji vodi ministar Hasičević uključeni i potrošači i poslodavci i sindikat radnika trgovine, gdje se razgovara, iznose primjedbe, izuzeci, ali i najbolja rješenja.

"Neradna nedjelja"

"Zakon je upao u neki okvir priče o "neradnoj nedjelji". Otvorili smo u ministarstvu sve kanale. Svakodnevno dobivamo desetine mejlova. Razmatramo ih, odgovaramo, imamo i različitih stavova. Javna rasprava bi trebala da doprinese i boljem razumijevanju nekih odredbi. Pored "neradne nedjelje", definisane su mnoge bitne odredbe. Radi se o novom tekstu koji bi trebao da zamijeni stari Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je arhičan.

Nadamo se da ćemo dobiti dobre primjedbe i sugestije i zajedno stići do cilja, a to je funkcionalan i sprovodiv Zakon o unutrašnjoj trgovini", kazao je u Mostaru federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Što se tiče "neradne nedjelje", to pitanje je bilo riješeno tako da su to lokalne zajednice radile, pa je to predstavljao problem kako uposlenicima, tako i trgovačkim lancima, podsjetio je ministar.

"U Mostaru je ta praksa zaživjela, u drugim gradovima nije. To je pravilo probleme, pa je dovelo neke radnike i u diskriminatoran položaj, koji rade u istom preduzeću. Počeli smo razmatrati to pitanje, razgovarali sa Sindikatom trgovine, sa poslodavcima. Poslodavci su više nego spremni, pristali su na zakonsko rješenje, ali njihov motiv je taj da se problem riješi na nivou FBiH kako bi imali jedinstveno rješenje. Stalno razgovaramo sa svima. Trenutno, što se tiče neradne nedjelje, raspoloženje je da ćemo probati o ovim izuzecima da diskutujemo nešto, jer postoji neki izuzeci", kazao je Hasičević.

"Nije ugroženo pravo na rad"

Negirao je primjedbe da je ugroženo pravo na rad.

"Ne. To je zamjena teza. Mi regulišemo tržište trgovine i regulišemo radno vrijeme objekata", potcrtao je Hasičević.

"Bojali smo se rušenja ovog zakona, podnošenja apelacione žalbe Ustavnom sudu, jer bi upali u zamku diskriminacije po osnovu vlasništva. Za sada smo donijeli takvo rješenje. Ko prekrši, kazne su visoke, relativno visoke", kazao je federalni ministar.

Stjepan Busonjić, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu trgovine govorio je o kaznama.

"Kazne su propisane i usklađene su sa Zakonom o prekršajima. Kreću se u rasponu od 5000 KM, 15000 KM do 30.000, ovisi koji se član zakona prekrši, kako za pravno lice tako i za odgovorno lice unutar pravnog lica", kazao je Busonjić.

U Hrvatskoj je slučaj da trgovački lanci mogu uzimati određene nedjelje kao slobodne kroz godinu. Ministar je upitan da li se o sličnoj praksi razmišljalo i kod nas.

"Mi smo razmatrali tu opciju sa poslodavcima, trgovcima, ali moramo uzeti u obzir uređenje FBiH, tu su kantoni i općine. Općine su do sada bile najveći kamen spoticanja, upravo ta administracija. Rekli su: Ukoliko nas pustite na milost i nemilost da to određuju općinski organi, napravićemo haos. Onda su oni pristali na to. Pregovori su bili jako mukotrpni. Oni su pristali na tu vrstu rješenja, ali upravo, svi nedjeljom neradno, bez izuzetaka u trgovačkim lancima. Kad govorimo o izuzecima i ovoj vrsti prijedloga, bila je neka priča o tome da se neki obrti, koji nisu trgovačke radnje, na njih se to ne odnosi. Ukoliko ste obućar, bilo koji stari zanat, kujundžija, ako ste tako registrirani vi niste trgovački objekat. Bila je priča za samostalne trgovačke radnje, hoćemo ili nećemo. Proveli smo ankete. Većina ih je rekla da ono i sad rade, jer imaju mogućnost", kazao je Hasičević.

Monopol tržnih centara i prodaja na pumpama

Novinari su postavili pitanje o tržnim centrima koji su sebi omogućili da mogu, prema određenim protokolima sredili, raditi nedjeljom i prisutan je svojevrsni monopol. Također, problematizirane su i prodaje u benzinskim pumpama, gdje se može kupiti brašno, šećer, ulje...

"To jeste i bio jedan od razloga za donošenje ovog zakona, da se napravi harmonizacija na tržištu FBiH. Neće biti moguće jer do sada je to bilo ostavljeno lokalnim samoupravama, i imamo neke prakse gdje su neki bili u povlaštenom položaju. Omogućili su da jedni mogu da rade nedjeljom, a drugi ne. To nije moguće po ovom zakonu, sve se odnosi na cjelokupnu teritoriju FBiH", ponovio je Hasičević.

"Kad je riječ o benzinskim pumpama, mi smo napravili dopunu kroz Pravilnik i inspekcije su na terenu. Mi imamo svakodnevno informacije sa terena. Brašno, ulje i slično se ne može prodavati, jer brašno ne možete jesti bez dodatne (termičke) obrade, što se ono ne može smatrati sitnim prehrambenim proizvodom. To će biti riješeno. Ostavićemo u Pravilniku da i te načine riješimo. Imali smo te slučajeve i u Hrvatskoj.

Na nekim benzinskim pumpama imate gastro odjel, registrovan posebno kao ugostiteljski objekt, imaju posebnu fiskalnu kasu. Oni potpadaju pod ugostiteljsko-turističku djelatnost, pod ugostiteljstvo i imaju puno pravo da prodaju sendviče, kroasane i peciva predviđena u ovoj djelatnosti i to će biti jasno.

Imamo naznake sa terena da su neki već počeli da pripremaju objekte od 500 kvadrata prodajnog prostora na benzinskoj pumpi. Oni će prema ovom zakonu biti marketi i na njih će se odnositi zabrana rada nedjeljom", kazao je federalni ministar.

"Omogućili smo da život funkcioniše i nedjeljom"

Pekare i suvenirnice su oslobođene ovog pravila, kao i cvjećare i prodavnice unutar groblja, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica, kazao je.

"Neke izuzetke smo napravili, omogućili smo da i nedjeljom život funkcioniše.

Nedjelja treba da bude dan za porodicu. Mogućnost je da ostanete kući, ali i da je prodate nekom drugom u nekoj drugoj djelatnosti koja može da radi. nadam se da ćemo doprinijeti razvoju turizma i turističke djelatnosti.

Obzirom da se nalazimo u jednom kritičnom kritičnom energetskom trenutku, gdje je energija postala najvažnije blago, mi smo pravili analizu. 14,7 posto je procentualno jedan dan u sedmici. Uspjećemo da smanjimo troškove hlađenja i grijanja u velikim prodajnim objektima, koji su enormno veliki potrošači.

Znate kako funkcioniše kalkulacija kod trgovca: ako su manji troškovi sa istim procentom marže, biće vam i manje cijene. Mi se nadamo da ćemo na taj način se izboriti i sa povećanjem cijena", kazao je Hasičević.

U pripremi i drugi zakoni

Hasičević je kazao da su u pripremi i drugi zakoni koje imaju cilj u red dovesti federalno tržište.

"Pored ovog fronta, otvorili smo i druge frontove. Mi pripremamo i novi Zakon o intervencijama na tržištu, Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o e-trgovini. Nadamo se do kraja godine ili polovine iduće, ovisno kako će procedure teći, da ćemo konačno da dovedemo neki red na tržište Federacije", kazao je.

"Nedjeljom ne rade ni škole, ni banke, ni javne institucije. Čak i u proizvodnji se ukazalo da poslodavci u prerađivačkom sektoru nedjeljom gledaju da oslobode svoje radnike nedjeljom, jer se pokazalao da preopterećenje radnika tokom sedam dana uzrokuje samo pad produktivnosti.

Mnoga druga pitanja su riješena u ovom zakonu. Mi smo išli sa zaokruženjem cijena. Svjedoci ste akcije "Zaključane cijene". pregovarali smo o feninzima, bukvalno o 1 feningu. Pokazalo se da Uredba o zaokruživanju cijena na najmanju monetarnu jedinicu artikla, 5 feninga, nije dobra jer kad dođe do povećanja nabavne vrijednosti od feninga, vi dobijete poskupljenje od 5 feninga. Zato što trgovcima nije ostavljena mogućnost za samo 1 fening. Rekli smo da ćemo to riješiti na način da ćemo zaokružiti račun i to samo prilikom gotovinskog plaćanja. Nakon obračuna PDV-a na računu, po Pravilniku CBBiH, radit će se zaokruživanje računa, jer vam ne mogu vratiti fening ili dva kusura"; kazao je ministar.

Bullying radnika

Ministar je kazao kako su pokušali zašitititi identitet i integritet uposlenika u trgovini jer je do sada bilo omogućeno da kupac ima na uvid puno ime i prezime osoba koje rade na kasama u tržnim centrima.

"Bilo je svakakvih slučajeva, jer imamo društvene mreže koje se zloupotrebljavaju. Pa smo ovim Zakonom predvidjeli zaštitu identiteta, na način da to može biti ime ili funkcija i broj. Ne bih da dehumanizujem ljude, ali to se pokazalo kao jedno od rješenja kako ne bi bilo bullyinga na društvenim mrežama", kazao je Hasičević.

Točenje goriva na benzinskim pumpama

Govorio je i o samouslužnom točenju na benzinskim pumpama, što je postalo prijeka potreba.

"Ono bi bilo opcionalno, moći će se smanjiti broj radnika u drugoj smjeni kada će biti dozvoljeno samouslužno točenje.

Trenutno imamo problem kod ovog točenja, jer postoji Pravilnik o rukovanju opasnim zapaljivim materijama iz SFRJ koji je to zabranjivao pa smo pokušali da i to omogućimo ovim zakonom.

Imamo dva modela, jedan je samouslužno točenje - da kupac sam toči, a da čitavo servisiranje i naplatu računa izvrši na prodajnom mjestu u benzinskoj pumpi, a drugi je potpuno automatizovano točenje, da kreditnom karticom odmah izvršite plaćenje i dobijete račun, naravno to traži prilagodbu na pumpama, bez da trebate ulaziti u objekat i bez da mora postojati radnik", kazao je i napravio poređenje sa sistemom u Italiji, gdje je cijena goriva 1.86 eura ukoliko kupac sam sebi toči, a 2,15 eura je cijena kada toči uposleni radnik.

Određeni radnici iz trgovine će biti obuhvaćeni time da neće raditi kada im je objekat zatvoren. Ali isto je tako u ugostiteljskim objektima.

"Kada pričate sa mladima da ugostiteljske radnje rade do 23.00 sata, bude frka, jer "im ugrožavate prava i hoće do jutra".

Ugostiteljskoj djelatnosti smo napravili izuzetke. Jedan od njih, koji je napravi zainteresovanost i kod nas i u regiji, jesu te famozne benzinske pumpe i ta priča kako će benzinske pumpe zamijeniti trgovačke objekte. Neće. Mi smo jasno definisali u zakonu asortiman na benzinskim pumpama, to su sitni prehrambeni proizvodi u industrijskom pakovanju koji se mogu konzumirati bez dodatne termičke ili mehaničke obrade", kazao je Hasičević i zaključio da ovaj zakon nema za cilj da parališe rad u FBiH.

"Nema govora o smanjenju ni padu prometa"

"Uradili smo dubinske analize i uzeli Mostar, Goražde, Bijeljinu i uzeli velike trgovačke lance i mjerili njihove promete. Nema govora o smanjenju ni padu prometa. Promet od nedjelje se raspodijelio na subotu i ponedjeljak, to je slučaj i u Hrvatskoj", kazao je Hasičević na mostarskoj javnoj raspravi.

Podsjećamo, javna rasprava će trajati 60 dana, a parlamentarci su svojim zaključcima zadužili predlagača da prilikom izrade Prijedloga zakona uzme u obzir sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u javnoj raspravi.

Zainteresovani mogu učestvovati u javnim raspravama koje su organizovane u pet gradova Federacije BiH.

Nakon današnje u Mostaru, naredne su u Zenici, Tuzli, Sarajevu i Bihaću.

A. B. M.