Industrijska transformacija kroz digitalne standarde: Tekstilni sektor FBiH na raskrsnici budućnosti

Jasmina je aktivna članica radne grupe za izradu nove Strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće Federacije BiH za period 2024–2033, dokumenta koji donosi konkretan plan tranzicije sektora prema principima cirkularne ekonomije i digitalne transformacije.

GS1 konferencija ove godine donosi snažan fokus na tekstilni sektor i digitalne standarde. Kako Vi vidite ulogu ove konferencije u kontekstu industrijske transformacije?

Jasmina Zejnilagić: GS1 Konferencija je izuzetno važna platforma jer okuplja industriju, institucije i stručnjake na jednom mjestu. Ove godine poseban fokus na cirkularnu ekonomiju, digitalni pasoš proizvoda (DPP) i 2D kodove savršeno se nadovezuje na ciljeve koje mi postavljamo kroz novu Strategiju. Konferencija omogućava razmjenu znanja i primjera dobre prakse, te osvještava industriju o nužnosti digitalizacije i standardizacije kao preduslova za održivost i konkurentnost, ali ujedno daje uvid u neke nove mogućnosti i prilike koje je potrebno iskoristiti. Drago nam je da učestvujemo u realizaciji Konferencije upravo zbog značajnih tema zbog kojih će učesnici, nakon završetka nadam se, doći do nekih novih ideja i rješenja koja su primjenljiva unutar njihovih kompanija.

Učestvovali ste u izradi nove Strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće. Koji su glavni ciljevi ovog dokumenta?

Jasmina Zejnilagić: Glavni cilj Strategije je transformacija sektora T.O.K.O. (tekstila, odjeće, kože i obuće) u skladu s principima cirkularne ekonomije i digitalne tranzicije. Pokrenuti i poticati transformaciju industrije u moderan i povezan, cirkularan, tehnološki sposoban i održiv poslovni i ekonomski/privredni sistem temeljen na inovacijama, saradnji i odgovornosti.Strategija jasno definiše potrebu za:

· digitalizacijom proizvodnih procesa,

· uvođenjem standarda za praćenje proizvoda,

· pripremom za obavezne regulative EU poput DPP-a.

U samoj strategiji se navodi da je:

"Jedan od ključnih koraka tranzicije sektora T.O.K.O. je uspostavljanje sistema za identifikaciju i praćenje proizvoda kroz lanac snabdijevanja u skladu s EU zahtjevima za održivost i transparentnost."

Digitalni pasoš proizvoda (DPP) često se spominje kao alat budućnosti. Možete li nam reći zašto je njegova implementacija važna i kako je prepoznata unutar Strategije?

Jasmina Zejnilagić: DPP je važan jer omogućava da svaki proizvod nosi sa sobom detaljne informacije o svom sastavu, porijeklu i mogućnostima reciklaže, što je ključno za ispunjavanje zahtjeva održivosti i cirkularnosti.

Strategija ga eksplicitno navodi kao prioritetnu mjeru:

"Uvođenje digitalnog pasoša proizvoda predviđeno je kao jedna od ključnih mjera za povećanje konkurentnosti, transparentnosti i pristupa tržištima EU."

Implementacija DPP-a otvorit će vrata bh. kompanijama za izvoz na zahtjevnija tržišta. Ukoliko kompanije na vrijeme reaguju i prepoznaju da je neophodno na drugačiji način razmišljati o uvođenju određenih procesa prije nego oni postanu zakonska i na drugi način formulisana određena obaveza, zasigurno je da će se otvoriti određene prilike na tržištima. Upravo konferencije ovog tipa su dobra prilika da se steknu određeni uvidi i unaprijede znanja u ono što dolazi.

Tekstilna industrija se suočava s mnogim izazovima. Koji su najveći izazovi tranzicije sektora prema cirkularnoj ekonomiji?

Jasmina Zejnilagić: Tekstilna industrija već duži niz godina, kao i sada, sučena je sa brojnim problemima i izazovima. Kada govorimo u konetekstu tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji možemo reći da je najveći izazov prilagođavanje tradicionalnih modela poslovanja novim standardima održivosti i digitalne izvrsnosti. To uključuje:

· ulaganja u nove tehnologije,

· edukaciju zaposlenih,

· promjenu percepcije uprava o važnosti održivosti.

Iz Strategije:

"Neophodno je osnažiti kapacitete malih i srednjih preduzeća za implementaciju inovativnih i održivih rješenja, kao i prilagodbu zakonskim okvirima EU."

Da bi se ovo realizovalo i omogućilo kompanijama da krenu ovim putem neophodno je sinergijsko djelovanje i uvezanost svi institucija koje su uključene u procese odlučivanja i donošenja odluka krenuvši od samog sistema obrazovanja, uspostavljanja saradnje sa privrednim subjektima i inovatorima, pa do povezanosti institucija i donosioca odluka kroz određene programe podrške usmjerene prema ovom sektoru i slično.

S obzirom da blisko surađujete s industrijama poput hemijske, plastične, tekstilne i kožarske – koje biste dobre prakse izdvojili kao vrijedne za širu primjenu?

Jasmina Zejnilagić: Kompanije koje rano prihvate digitalizaciju i standardizaciju, kao što su praćenje sirovina i ekološki dizajn proizvoda, brže osvajaju nova tržišta. Također, održiva ambalaža i odgovorno upravljanje otpadom su segmenti gdje imamo izvrsne primjere. Ono što je naša prednost u industriji općenito je znanje i tradicija, ali u ovom periodu novih zelenih trendova neophodno je da se radi na kreiranju percepcija o značaju održivosti, usmjeravanju znanja u tom polju, gdje su nam ključne kompanije koje već posluju u skladu sa ovim principima, kao pozitivni primjeri prakse da su transformacije moguće.

Kako se tekstilna industrija u BiH može bolje pozicionirati na evropskom tržištu?

Jasmina Zejnilagić: Ključ je u adoptiranju evropskih regulativa prije nego što postanu obavezne, te u implementaciji DPP-a, 2D kodova i primjeni ESG principa. Sektor mora postati vidljiv, transparentan i odgovoran, a GS1 standardi su ključni alat u tom procesu.

Jasmina Zejnilagić će detaljnije govoriti o izazovima transformacije i strateškim pravcima za sektor tekstila na 9. GS1 Konferenciji, koja će se održati 29. maja 2025. u Hotelu Hills, Sarajevo.