BiH

Njemačka produžava pravilo i za radnike iz BiH, povećava se godišnji kontingent

Autor: Biznis.ba
Njemačka produžava pravilo i za radnike iz BiH, povećava se godišnji kontingent

Njemačka vlada priprema reformu useljeničkog zakona, čime želi ubrzati useljavanje kvalificirane radne snage. Pravilom o Zapadnom Balkanu se već duže od sedam godina uspješno regulira useljavanje iz ovog dijela Evrope.

Pravilo o useljavanju iz Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je početkom 2016., između ostalog i zbog toga kako bi se spriječila praksa po kojoj stanovnici ovih zemalja pokušavaju preko sistema za azil doći do radne dozvole za Njemačku.

Pravilo se produžuje, a kontingent udvostručuje

Pravilo se pokazalo kao pun pogodak - zainteresovanima je potrebna garancija poslodavca u Njemačkoj i preduslov da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za vizom nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnositelji zahtjeva za azilom.

Do sada je bilo predviđeno da preko ovog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku. Sada bi se, prema željama dijelova njemačke vlade, ova brojka trebala povećati na 50.000. Pravilo se do sada ograničavalo na godinu dana tako da ono istječe krajem ove godine.

Bundestag je 27. aprila prvi put raspravljao o prijedlogu novog zakona o useljavanju kojim bi se bolje regulirao priljev, Njemačkoj toliko potrebne, radne snage. Pravilo o Zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona nego je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.

Prema informacijama Deutsche Wellea (DW), Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo donijeti odredbu po kojoj se pravilo o Zapadnom Balkanu produžava za godinu dana, a kontingent sa sadašnjih 25 povećava na 50 hiljada godišnje.

Zapadni Balkan da, Moldavija i Tunis ne

No, sada se unutar vlade pojavio otpor ovom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona.

"Naš cilj bi trebao biti da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike da pravila, poput ovog o Zapadnom Balkanu, postanu suvišna", rekla je političarka stranke Zeleni zadužena za unutarnjopolitička pitanja Misbah Khan u razgovoru za agenciju dpa.

Njezin otpor je, međutim, prvenstveno protiv ideje dijelova vlade da se po uzoru na pravilo za Zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje izvan Evropske unije. Tu se prije svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.

Za proširenje odredbe i na druge države se posebno zalaže vladajuća Liberalno-demokratska stranka (FDP). Povjerenik ove stranke za Zapadni Balkan Thomas Hacker je u izjavi za DW pohvalio pravilo za Zapadni Balkan kao uspješnu priču.

"Regulativa Zapadnog Balkana uvedena 2016. potvrdila se u praksi i omogućuje osjetno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalificiranih radnika u Njemačkoj obučenim i motiviranim stručnjacima", konstatovao je Hacker.

Nada se da će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem dugotrajnog čekanja na termine u ambasadama Njemačke u zemljama Zapadnog Balkana. I on se, kao i drugi FDP-ovi zastupnici, zalaže za ideju proširenja odredbe i na druge države.

"U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za Zapadni Balkan na druge zemlje, poput Moldavije, gdje se Njemačka također smatra atraktivnom zemljom za useljavanje", rekao je zastupnik liberala.

Uhodano pravilo bez birokratskih prepreka

Njegov kolega iz stranke Zeleni i povjerenik za Zapadni Balkan za svoj zastupnički klub Boris Mijatović također smatra da se pravilo o Zapadnom Balkanu pozitivno potvrdilo u praksi. On se, kao i njegova stranačka kolegica Khan, na upit DW-a također usprotivio proširenju na ostale zemlje.

"Proširenje uredbe Zapadnog Balkana na druge zemlje nije konačan odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalificiranom radnom snagom. Mi se radije zalažemo za moderni imigracijski zakon kojim se nude atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz cijelog svijeta", rekao je Mijatović.

Zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Josip Juratović pratio je proces donošenja pravila o Zapadnom Balkanu od samog početka i smatra da je ovo pravilo pridonijelo rješavanju problema s nekontroliranom migracijom podnositelja zahtjeva za azilom, koji je prethodio donošenju ove odluke.

"Ovim su se pravilom uklonile birokratske prepreke i riješen je problem podnositelja zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo uvođenje viza građanima Srbije", rekao je u razgovoru za DW Juratović.

Zaključio je da se pravilo o Zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produženje dobra odluka.

Otklonjene bojazni

No, nije sve uvijek teklo bez otpora. Tokom vladavine Angele Merkel unutar demokršćansko-socijaldemokratske vlade su postojale dvojbe oko pravila o Zapadnom Balkanu te se čak tražilo i njeno ukidanje. Tadašnji državni sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova iz redova Kršćansko-socijalne unije (CSU) Stephan Mayer rekao je 2019. u intervjuu za DW da je na početku bilo pokušaja zloupotrebe ovog pravila.

"Kroz mjeru o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana u Njemačku je došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazan da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s penzionisanjem", rekao je tada CSU-ov političar.

To je uzrokovalo neke promjene koje se posebno odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u penzijski sistem.

Biznis.ba