Odbačen zahtjev za eksploataciju kamena u Špionici kod Srebrenika
Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona odbilo je zahtjev privrednog društva "Intertrans - Komerc Musić" d.o.o. Srebrenik za izdavanje dozvole za eksploataciju kamena krečnjaka na lokalitetu Špionica Gornja.
Ova odluka donesena je zbog nedostatka važeće okolinske dozvole, koja je zakonski obavezna prema članu 25. Zakona o rudarstvu Tuzlanskog kantona.
Kao što je utvrđeno u postupku, "Intertrans - Komerc Musić" d.o.o. nije dostavio traženu dokumentaciju, uprkos zahtjevu Ministarstva za dopunu upućenom 23. oktobra 2023. godine. Pored toga, postupak prethodne procjene utjecaja na okoliš ranije je obustavljen od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a Agencija za vodno područje rijeke Save poništila je ranije izdanu vodnu saglasnost.
Ovaj slučaj privlači pažnju javnosti već duže vrijeme, a lokalna zajednica Špionica Gornja, uz podršku Aarhus centra u BiH, kontinuirano ukazuje na nepravilnosti i potencijalne rizike eksploatacije. Lokalni mještani su izrazili zabrinutost zbog utjecaja eksploatacije na okoliš, naročito zbog blizine vitalnih izvora vode, koji su od izuzetne važnosti za širu zajednicu, ali i same blizine naselja.
Jedan od ključnih trenutaka u ovom slučaju desio se 25. jula 2024. godine, kada je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo odluku kojom se poništava prethodna vodna saglasnost za ovaj projekt. Ova odluka označila je značajnu pobjedu lokalne zajednice i ekoloških aktivista, ističući važnost pravne borbe i poštivanja zakonskih procedura.
U međuvremenu, lokalna zajednica, uz podršku Aarhus centra u BiH, nastavila je pratiti razvoj situacije i aktivno se zalagala za zaštitu prirodnih resursa u ovom području.
„Ovaj Zaključak je vjerovatno ključna i najvažnija pobjeda za nas stanovnike Špionice. Ovo je dokaz da borba nije bila uzaludna i da se svi moramo uključiti u zaštitu naše životne sredine, i građani i institucije. Ne smijemo se maćehinski odnositi prema našim prirodnim bogatstvima jer ona nisu neograničena. Nadamo se da će i investitor shvatiti da je projekat kamenoloma pogrešan i da će napokon odustati. Mi ćemo i dalje pratiti situaciju i učinit ćemo sve da našu životnu sredinu zaštitimo od svih negativnih projekata. Naše pobjede vraćaju vjeru u institucije i u državu,“ poručio je Omer Majstorović, predstavnik neformalne grupe građana „Stop kamenolomu u Špionici“.
Odlukom ministarstva privrede TK su zadovoljni i iz Aarhus centra BiH.
„Ovaj slučaj još jednom naglašava važnost poštivanja svih zakonskih procedura i obaveze dostavljanja kompletne dokumentacije kako bi se osigurala zakonitost, transparentnost i zaštita okoliša u projektima eksploatacije mineralnih sirovina. Nedostatak ključnih dokumenata, poput okolinske dozvole, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih normi i potencijalnu prijetnju za okoliš i lokalnu zajednicu“, naveli su iz Aarhus centra.
Aarhus centar u BiH apeluje na sva privredna društva i relevantne institucije da dosljedno primjenjuju zakonske procedure, uz osiguranje uključivanja javnosti i stručne procjene u svim fazama razvoja projekata. Zaštita prirodnih resursa i zdravlja lokalnog stanovništva mora ostati prioritet.
Odbačen zahtjev za eksploataciju kamena u Špionici kod Srebrenika
Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona odbilo je zahtjev privrednog društva "Intertrans - Komerc Musić" d.o.o. Srebrenik za izdavanje dozvole za eksploataciju kamena krečnjaka na lokalitetu Špionica Gornja. Ova odluka donesena je zbog nedostatka važeće okolinske dozvole, koja je zakonski obavezna prema članu 25. Zakona o rudarstvu Tuzlanskog kantona.
Kao što je utvrđeno u postupku, "Intertrans - Komerc Musić" d.o.o. nije dostavio traženu dokumentaciju, uprkos zahtjevu Ministarstva za dopunu upućenom 23. oktobra 2023. godine. Pored toga, postupak prethodne procjene utjecaja na okoliš ranije je obustavljen od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a Agencija za vodno područje rijeke Save poništila je ranije izdanu vodnu saglasnost.
Ovaj slučaj privlači pažnju javnosti već duže vrijeme, a lokalna zajednica Špionica Gornja, uz podršku Aarhus centra u BiH, kontinuirano ukazuje na nepravilnosti i potencijalne rizike eksploatacije. Lokalni mještani su izrazili zabrinutost zbog utjecaja eksploatacije na okoliš, naročito zbog blizine vitalnih izvora vode, koji su od izuzetne važnosti za širu zajednicu, ali i same blizine naselja.
Jedan od ključnih trenutaka u ovom slučaju desio se 25. jula 2024. godine, kada je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo odluku kojom se poništava prethodna vodna saglasnost za ovaj projekt. Ova odluka označila je značajnu pobjedu lokalne zajednice i ekoloških aktivista, ističući važnost pravne borbe i poštivanja zakonskih procedura.
U međuvremenu, lokalna zajednica, uz podršku Aarhus centra u BiH, nastavila je pratiti razvoj situacije i aktivno se zalagala za zaštitu prirodnih resursa u ovom području.
„Ovaj Zaključak je vjerovatno ključna i najvažnija pobjeda za nas stanovnike Špionice. Ovo je dokaz da borba nije bila uzaludna i da se svi moramo uključiti u zaštitu naše životne sredine, i građani i institucije. Ne smijemo se maćehinski odnositi prema našim prirodnim bogatstvima jer ona nisu neograničena. Nadamo se da će i investitor shvatiti da je projekat kamenoloma pogrešan i da će napokon odustati. Mi ćemo i dalje pratiti situaciju i učinit ćemo sve da našu životnu sredinu zaštitimo od svih negativnih projekata. Naše pobjede vraćaju vjeru u institucije i u državu,“ poručio je Omer Majstorović, predstavnik neformalne grupe građana „Stop kamenolomu u Špionici“.
Odlukom ministarstva privrede TK su zadovoljni i iz Aarhus centra BiH.
„Ovaj slučaj još jednom naglašava važnost poštivanja svih zakonskih procedura i obaveze dostavljanja kompletne dokumentacije kako bi se osigurala zakonitost, transparentnost i zaštita okoliša u projektima eksploatacije mineralnih sirovina. Nedostatak ključnih dokumenata, poput okolinske dozvole, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih normi i potencijalnu prijetnju za okoliš i lokalnu zajednicu“, naveli su iz Aarhus centra.
Aarhus centar u BiH apeluje na sva privredna društva i relevantne institucije da dosljedno primjenjuju zakonske procedure, uz osiguranje uključivanja javnosti i stručne procjene u svim fazama razvoja projekata. Zaštita prirodnih resursa i zdravlja lokalnog stanovništva mora ostati prioritet.
