Šerif Isović: Povećanje PDV-a neće imati pozitivnog uticaja dok se ne suzbije siva ekonomija

U mandatu Šerifa Isovića na poziciji direktora, Porezna uprava Federacije BiH povećala je naplatu javnih prihoda na godišnjem nivou za preko 1,3 miljarde KM ili za više od 34%. Ovu godinu, sasvim je izvjesno, okončati će sa preko 5,1 milijardu KM. O rezultatima, problemima sa kojima se susreću u radu, akcijama, odazivu građana, rješenjima za privredu, poreskoj reformo i povećanju PDV-a razgovarali smo sa direktorom Porezne uprave FBiH Šerifom Isovićem.

- Više puta ste isticali problem nedostatka kadrova, koliko uposlenika nedostaje Poreznoj upravi?

Poseban problem za Poreznu upravu Federacije BiH je nedovoljan broj zaposlenika koji predstavlja jedan od ograničavajućih faktora da se na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju rada na crno, ali i u poduzimanju drugih aktivnosti iz svoje nadležnosti. U Poreznoj upravi Federacije BiH na dan 05.12.2018. godine zaposleno je ukupno 1.257 zaposlenika od sistematizovanih 1.744 radnih mjesta, a budžetom je odobreno 1.332. Prema sadašnjoj sistematizaciji radnih mjesta Poreznoj upravi u svim njenim organizacionim jedinicama nedostaje ukupno 487 zaposlenika, od čega 79 inspektora. Pored manjeg broja zaposlenih problem su i bolovanja jer u prosjeku cca 130 zaposlenika na bolovanju, a samo u 2018. godini je na ime teške bolesti 35 zaposlenika isplaćena naknada za tešku bolest.

U ovoj godini je otišlo u mirovinu 33 zaposlenika, a u naredne dvije će otići 101 zaposlenik. Nedostatak kadra smo djelimično rješavali prijemom volontera koje su drugi plaćali, tako je kroz Upravu prošlo preko 100 volontera, a trenutno imamo angažovanih 55.  Da ima dovoljan broj zaposlenika i bolje uslove rada Porezna uprava bi imala realne pretpostavke za učinkovitiji rad, što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih, na bolju naplatu javnih prihoda i bolje usluge poreznim obveznicima. No i pored navedenog Porezna uprava Federacije BiH, unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH.

- Porezna uprava FBiH provodi brze kontole - akcije, kakvi su rezultati postignuti u ovim akcijama i otkrivanju radnika koji rade na crno i koliko poslodavci nakon toga prijavljuju radnike?

 Aktivnosti Porezne uprave Federacije BiH koje su izvršene u posljednje tri godine imale su značajan uticaj na broj novozaposlenih radnika. Mi smo u cilju otkrivanja rada na crno, izvršili 15.545 inspekcijskih nadzora. U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 5.375 neprijavljenih radnika, 4.624 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 2.021 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 1.464 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.

Nažalost zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćen je 3.225 objekt, a u 9.081 slučaja izdati su prekršajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od  22.410.302,00 KM. Znači, u akcijama smo otkrili 5.375 radnika koji su radili na crno, zbog čega je zapečaćeno 3.225 objekata koji nisu otvarani dok poslodavci zatečene radnike koji su radili na crno nisu prijavili u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi. Prijavom u Jedinstveni sistem radnici su stekli prava koja nisu imali prije, a to su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da u budućnosti ostvare penziju. Ako podatak o broju otkrivenih radnika na crno uporedimo sa brojem zaposlenih po općinama, dobićemo podatak da 33 općine na svojoj teritoriji ima manji broj zaposlenih radnika od broja radnika koji su otkriveni i koji su prijavljeni u brzim akcijama. Ovo su direktni efekti rada Porezne uprave u otkrivanju i prijavi radnika na crno. Međutim indirektni efekti su značajno veći jer kad se vrši pečaćenje objekata susjedni poslodavci koji to vide sami prije dolaska inspektora prijave svoje zaposlenike. Također, značajan broj radnika je prijavljen i po pozivima i najavom kontrola koje nismo izvršili, već smo na našem informacionom sistemu pratili kretanje broja zaposlenih kod obveznika čije smo kontole najavljivali.

- Kakvi su rezultati postignuti u naplati javnih prihoda i kako očekujete završiti ovu poslovnu godinu?

Porezni obveznici u zadnje 3 godine su značajno povećali uplatu javnih prihoda. Rast javnih prihoda nastavljen je i u 2018. godini. U periodu januar - novembar 2018. godine naplaćeno je ukupno 4.705.498.326 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava, što je za  328.933.764 KM više u odnosu na period januar – novembar 2017. godine ili iskazano u procentu više za 7,52 %. i ja koristim ovu priliku da se zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima.

Treba imati u vidu da su porezni obveznici u 2017 godini uplatili preko 4,8 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na 2016. godinu više za 363 miliona. Očekujem da u 2018. godini naplatimo preko 5,1 milijardu maraka i ako posmatramo period 2014.-2018., naplata javnih prihoda na godišnjem nivou je povećana za preko 1,3 miljarde KM ili za više od 34%. Procentualni rast javnih prihoda je veći od rasta BDP-a koji godišnje iznosi cca 3%  i rasta zaposlenosti koji od 2014 do 2018 iznosi 10,8%. Upravo ovi pokazatelji govore da je postignut značajan napredak u povećanju porezne svijesti i porezne discipline što je jedan od uslova za rast naplate javnih prihoda.

- Otvorili ste info linije putem kojih građani prijavljuju nepravilosti Poreznoj upravi, koliko se građani odazivaju na vaše pozive?

Građani veoma često putem e-mail adresa, te otvorene telefonske linije, prijavljuju određene nepravilnosti. Tako je u periodu od tri godine Porezna uprava Federacije BiH zaprimila cca 3.300 prijava građana koje se uglavnom odnose na nepostojanje odobrenja za rad, angažovanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa, neplaćanje doprinosa itd. Porezna uprava postupa po svim prijavama u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Tako je značajan broj kontrola izvršen na osnovu prijava građana, a  rezultati tih kontrola su pokazali da su one bile opravdane i usmjerene na ona područja, odnosno obveznike koji u ovoj oblasti ne poštuju zakone.

Na podizanje discipline i porast javnih prihoda veoma važnu ulogu ima podizanje ukupne svijesti poreznih obveznika i građana o njihovoj obavezi da prijave i plate porez. U tom kontekstu pored efikasnog i učinkovitog nadzora, veoma je važna uloga javnosti, odnosno medija koji razvijaju percepciju o plaćanju poreznih obaveza i svijest građana da kontrolnim organima prijavljuju sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika. Uloga države je u ovom segmentu izuzetno bitna i u jačanju porezne svijesti i porezne discipline mora se krenuti sa posebno osmišljenim marketinškim pristupom, država treba  uspostaviti sistem koji će omogućiti da svi imamo jednaka prava i obaveze bez obzira u kojem dijelu države živimo i radimo. Pozivamo i dalje građane da prijavljuju nepravilnosti, a medije da razvijaju percepciju o obavezi i potrebi plaćanja poreznih obaveza.

- Šta je po vama potrebno promijeniti u poreznom sistemu?

 Porezni sistem je jedan od najvažnijih elemenata ekonomskog sistema svake zemlje i predstavlja značajno sredstvo za ostvarenje brojnih ekonomskih, socijalnih, političkih i drugih interesa. Zapravo od 3 ključna instrumenta ekonomske politike: monetarna, kreditna i fiskalna, mi potpunu suverenost i samostalnost imamo u fiskalnoj politici i ovim instrumentom trebao učinkovito upravljati. Osnovni cilj svake porezne reforme trebao bi biti razvoj koji će za posljedicu imati rast zaposlenih, porast BDP-a i uopćeno rast standarda stanovništva, a država treba biti jednakopravna prema svim poreznim obveznicima i treba zaštititi tržište od zloupotreba i prevara, te omogućiti poštenu konkurenciju. Kada je u pitanju reforma poreznog sistema BiH i Federacije BiH važno je naglasiti da reforma treba biti dobro planirana i koordinirana, učinkovita i treba obuhvatiti više područja i aktivnosti.

Prioritet trebaju imati aktivnosti koje će za posljedicu imati smanjenje nameta privredi, pravednije oporezivanje zasnovano na ekonomskoj snazi obveznika i potrebama razvoja zemlje, pravedniju konkurenciju na tržištu, jasan i postojan pravni okvir, efikasnije i učinkovitije djelovanje poreznih organa. Za kvalitetan porezni sistem neophodno je donijeti propise koji će poreznim obveznicima i Upravi olakšati poslovanje sa jedne strane, dok sa druge, zakonodavni okvir treba kontinuirano prilagođavati propisima Evropske unije (EU). Zakoni trebaju biti jasni, ne smiju proizvoditi dvosmislenost i nejasnoće prilikom primjene. Donošenjem kvalitetnih zakona minimiziraju se potrebe za brojnim i obimnim  podzakonskim aktima, tumačenjima, stavovima i mišljenjima.

- Da li je i šta Porezna uprava predlagala za promjenu u poreznom sistemu?

Porezna uprava FBiH je imala aktivnu ulogu i uložila je značajne napore da se porezni sistem unaprijedi, da se olakša rad i Poreznoj upravi, ali i poreznim obveznicima. U protekle tri godine Porezna uprava Federacije BiH je u cilju olakšanja svog rada, ali i rada poreznih obveznika pokrenula inicijative za izmjene i dopune preko 30 zakona i drugih propisa koji bi doveli do značajnih pozitivnih efekata u BiH. Usvajanje i primjena predloženih izmjena i dopuna zakona i propisa omogućila bi: pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanja porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, ili su neprimjereno oporezovani, sprečavanja zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrolu i povećanja javnih prihoda i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.

Inicijative Porezne uprave odnosile su se na: izmjene Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o igrama na sreću, donošenje novog Zakona o Poreznoj upravi FBiH i izmjene Odluke o radnom vremenu koju je Vlada FBiH izmijenila, pa porezni inspektori mogu raditi kontrole u bilo koje vrijeme, što značajno utiče na učinkoviti rad Porezne uprave i bolje planiranje kontrola. Pored navedenog Porezna uprava Federacije BiH je uputila prijedlog Zakona o djelimičnom otpisu i naplati poreznog duga, Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, Zakona o privrednim društvima, Zakona o visini stope zatezne kamate, Zakona o izvršnom postupku, Zakona o prekršajima, prijedlog nove Uredbe o načinu i postupku raspolaganja privremeno i trajno oduzetom robom od strane Porezne uprave Federacije BiH, Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza i dr.

U narednom periodu, Porezna uprava Federacije BiH će nastaviti započeti proces reformi poreznog sistema, poreznog zakonodavstva i Porezne uprave Federacije BiH. Posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju informacionog sistema koji će unaprijediti uredske kontrole i biti bolji servis poreznim obveznicima i širenju elektronskih usluga poreznim obveznicima.

- Kakvo je Vaše mišljenje o najavi povećanja stope PDV-a, koliko je to opravdano?

 Da li povećati stopu PDV-a je stvar od bitnog značaja i u njenom razmatranju neophodno je razmotriti više aspekata i argumenata. Prije svega, prvo treba ukazati na to da se oporezivanje PDV-om više zasniva na potrošnji, a manje na ekonomskoj snazi poreznog obveznika i da će povećanje PDV-a uz zadržavanje postojećih plata imati uticaja na smanjenje potrošnje, a smanjenje potrošnje nema pozitivan uticaj na razvoj.

Povećanje PDV-a će najviše pogoditi socijalno ugrožene kategorije stanovništva, a što bi u predstojećim reformama za poboljšanje stanja svakako tebalo izbjeći. Ovo posebno zbog toga što 152.305 zaposlenika prima plaću ispod 500,00 KM, a 59.277 ispod 400,00 KM. Također, povećanje PDV-a će imati negativan uticaj na investicije - nabavke stalnih sredstava i opreme, jer će za nabavku ovih ulaganja biti potrebna veća novčana sredstva za iznos povećanog PDV-a.

Drugo, prisustvo sive ekonomije je značajno i povećanje PDV-a neće imati pozitivnog uticaja na smanjenje sive ekonomije. Povećanje PDV-a će potaknuti interes za evaziju PDV-a, jer veća stopa poreza podstiče veći interes za izbjegavanje njegovog plaćanja. Prije povećanja PDV-a treba iskoristiti sve mogućnosti za uspostavljanje finansijsko-fiskalne discipline tj. kvalitetnije kontrole obračuna i uplate PDV-a...Primjera radi, prema podacima Svjetske Banke za 2016. godinu podaci o uvozu samo za 2 države (Srbija i Hrvatska) se razlikuju za cca 900 miliona KM. Razlika može biti dijelom i u metodološkoj obradi podataka, ali zasigurno ne u ovolikoj mjeri. Dakle, mislim da stope poreza ne treba povećavati sve dok se siva ekonomija ne svede na razumnu mjeru.

Treće, samo povećanje PDV-a neće potaknuti budžetske korisnike na racionalnije i efikasnije korištenje budžetskih sredstava jer im se povećavaju prihodi bez prisile da racionaliziraju troškove svoga poslovanja i da efikasnije izvršavaju svoje obaveze. Prije povećanja stope PDV-a treba podići razinu racionalnijeg trošenja budžetskih sredstava. Potrebno je eliminisati sva neracionalna trošenja države, a sredstva koja se prikupe naplatom javnih prihoda usmjeriti u što većem obimu u razvojnu komponentu, investicije i modernizaciju države kako bi porezni obveznici i građani osjetili da su sredstva koja plaćaju državi na ime poreza namijenjena za njih i buduće generacije, a ne da se njima samo finansira rastrošan državni aparat. U konačnici mislim da treba razmotriti mogućnost uvođenja diferenciranih poreznih stopa na „luksuzne proizvode“ i smanjenja poreznih stopa na neke za život neophodne proizvode.

(Biznis.ba)