"U tvrdnju da je RS bolji dio BiH više niko ne vjeruje, niti je vlast više pominje. No, to ne možemo pretvoriti u kontratezu da je FBiH bolji dio ove zemlje, jer stanje nije bolje da bismo mogli govoriti o nekom privrednom čudu u FBiH", konstatuje naša sagovornica, koja je i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Osvrćući se na broj zaposlenih u RS, Trivić je podsjetila da se u javnosti pominje njih 269.000, ali da je Poreska uprava RS, odgovarajući na njeno poslaničko pitanje, dostavila podatak kako je za mart ove godine primila poreske prijave za 252.000 radnika.
"Pitanje je gdje nestaje 17.000 radnika", navodi ona.
Iz Poreske uprave RS dobila je i informaciju da se za više od 37.000 radnika ne uplaćuju doprinosti za socijalno osiguranje.
"Taj podatak dokazuje da ili ljudi rade, a ne primaju platu, ili primaju samo neto platu. U prvom slučaju to su radnici koji se fiktivno vode kao zaposleni u preduzećima koja su u stečajnom ili predstečajnom postupku, a ne primaju platu. Drugi slučaj su zdravstveni radnici koji primaju samo neto plate", pojašnjava Trivić.
Kada je u pitanju zaduženost, navodi da je FBiH u nešto boljem položaju u odnosu na RS.
"Vlast u RS govori da je zaduženost oko 50 posto od DBP-a. No, prema mojoj računici ukupan dug RS nije 5,2 milijarde KM, nego 5,8 milijardi, što znači da je zaduženost 58 posto od BDP-a", navodi Trivić.
Mišljenja je da bi oba entiteta u ukupni dug trebalo da uključe i zdravstveni sektor, te pojašnjava:
"Dug zdravstvenog sektora je 1,2 milijarde KM. Ako taj iznos dodam na 5,8 milijardi, onda je dug RS viši od sedam milijardi KM. To znači da naša zaduženost nije 50 posto od BDP-a, kako tvrdi Vlada RS, nego je riječ od 70 posto zaduženosti, što je katastroflano za zemlju na ovom nivou razvoja. To koči budući ekonomski rast, jer se privređivanje praktično zasniva na vraćanju ranijih dugova, a raniji dugovi, odnosno zaduženja, očigledno nisu dovoljno dobro usmjerena u privredni razvoj da bi se dugovi sami od sebe vraćali".
Situacija nije specijalno bolja ni u FBiH, dodaje, ali su penzioni, zdravstveni i socijalni fondovi manje zaduženi.
Posebno je ukazala na nedostatak direktnih stranih investicija u cijeloj BiH.
"Za cijelu zemlju malo je 600 miliona investicija, a od tog broja 80 posto, a u pojedinim godinama čak i 90 posto stranih investicija ide u FBiH. Logično je da veći dio ide u FBiH, jer je tržište duplo veće, ali da taj procenat iznosti 80 ili 90 posto, zabrinjavajuće je", istakla je Trivić.
Osvrćući se na činjenicu da je Srbija najavila pomoć od 50 miliona KM za održavanje likvidnosti budžeta RS, naša sagovornica smatra da je to političko, a manje ekonomsko pitanje.
"Matica pomaže RS u skladu sa svojim mogućnostima. Ne vidim to kao krupno ekonomsko pitanje, to ima veze sa političkim odnosima vladajućih struktura u RS i Srbiji. Svakako, taj novac će pomoći budžetu RS, jer pomaže svaki milion. No, više to posmatram kao klasično političko pitanje, jer predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću očigledno treba podrška ljudi koji su porijeklom iz RS. Stoga i njegovo usmjeravanje sredstava u budžet RS", navela je Trivić.
Biznis.ba / Vijesti.ba
