Posljednji izvještaji govore da su samo tri javna preduzeća uplatila nešto više od 153 miliona KM u budžet FBiH iz akumuliranih dobiti i to BH Telecom 65.000.000 KM, Elektroprivreda BiH 63.000.000 KM i Međunarodni aerodrom Sarajevo 25.000.000 KM. S druge strane, javno preduzeće Elektroprivreda HZHB Mostar obavijestilo je federalnu Vladu da nema akumulirane dobiti i da se Odlukom Skupštine društva tekuća dobit raspoređuje za pokriće gubitaka iz ranijih godina.
Ipak, nezvanične informacije Vijesti.ba govore drugačije. Prema našim saznanjima, Elektroprivreda HZHB poslovala je sa 20 miliona KM dobiti, ali je odlučila da novac ne uplati u federalni budžet. Umjesto toga, radnicima su, suprotno kolektivnom ugovoru, isplaćivane naknade, optreminine, božićnice i slično kako dividende ne bi bile isplaćene.
Stoga je otvoreno pitanje odgovornosti prema budžetu FBiH, s obzirom na situaciju u kojoj određena javna preduzeća pune budžet FBiH, za razliku od drugih koji ne uplaćuju ništa. Odgovor smo potražili u stručnim analizama.
Ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić kaže za Vijesti.ba kako je postojeća situacja neprihvatljiva.
"Praksa kompanija koje rade na području Hercegovine, a koje dolaze iz javnog sektora poput Elektroprivrede HZHB i HT Eroneta, jeste da što je moguće manje novca šalju u budžet FBiH, čak i onda kada imaju dobit. U tom slučaju, oni dobit raspoređuju isključivo unutar sebe i radnicima dijele ono što po kolektivnom ugovoru i pravilnicima nemaju pravo. Za razliku od njih, druga javna preduzeća koja djeluju na području Sarajeva i drugdje značajna sredstava uplaćuju u federalni budžet", napominje naš sagovornik.
Mišljenja je da Vlada FBiH mora u narednom periodu ozbiljno razmotriti tu praksu, te ukoliko je potrebno, preduzeti određene kaznene mjere.
"Isto tako, imamo situaciju da se možda dugovi prema mostarskom Aluminiju prenapuhuju, posebno od Elektroprivrede HZHB, kako bi se izbjeglo da novac koji treba da ide u budžet FBiH, ne ide, bez obzira na to što druga javna preduzeća, uslovno rečeno, pod kontrolom bošnjačkog elementa uplaćuju novac u budžet", naglašava Hurtić.
Odgovarajući na pitanje koji su razlozi ovakve prakse, ovaj stručnjak kaže da oni usmjereni na to da se ne podrži FBiH, nego određena etnička grupa, u konkretnom slučaju Hrvati.
"Takve kompanije ne doprinose stabilnosti federalnog budžeta, a sa druge strane iz njega maksimalno koriste ono što uplaćuju druga javna preduzeća", upozorava naš sagovornik.
Profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Aziz Šunje u razgovoru za naš portal ističe da cjelokupna javna preduzeća ne ostvaruju uspješnost koju bi mogla ostvarivati kada bi se restrukturirala i kada bi bila vođena na način kako bi to trebalo da bude slučaj.
"To bi značilo da se političke partije moraju odreći kontrole koju imaju nad njima", kategoričan je on.
Ovaj profesor zapaža da postoje dvije dimenzije problema.
"Prva dimenzija je pitanje ko upravlja javnim preduzećima. Razlog zbog kojeg ona generalno loše posluju leži u činjenici da su pod potpunom kontrolom političkih partija na vlasti. Javna preduzeća daleko su od onoga što bi po formulaciji trebalo da budu. U korporativni vrh tih preduzeća postavljaju se politički poslušnici partija na vlasti", ističe Šunje u razgovoru za Vijesti.ba.
Naš sagovornik ističe da bi dobit koju ostvaruju ova javna preduzeća mogla biti i veća kada bi ih vodili profesionalni menadžeri.
"Slučaj Elektroprivrede HZHB potvrda je onoga što sam ranije rekao - političke partije potpuno kontrolišu javna preduzeća, a zna se ko kontroliše Elektroprivredu HZHB. Dakle, prelamaju to shodno svojim uskogrudnim interesima ne vodeći računa o Federaciji BiH", navodi on.
Konstatuje da je takvu praksu javnim preduzećima, nažalost, omogućila sama FBiH, koja ih preraspodjeljuje na način da svaka politička partija na vlasti ima kontrolu u nekom javnom preduzeću.
"Problem javnih preduzeća vrlo je dubok. Ukoliko bi se bolje upravljalo ovim preduzećima, elementiralo bi se mnogo više sredstava od onih koji se sada elementiraju", zaključuje profesor Šunje.
Biznis.ba / Vijesti.ba
