Vrljić: Treba “restartovati” proizvodnju maline na području BiH

- U vrijeme kada je malinarstvo bilo u ekspanziji, na dvije odvojene parcele u Bristovima zasadili smo 9.200 sadnica maline i očekivali da će se uložena sredstva i trud isplatiti. Nažalost, ova grana poljoprivrede nije više isplativa, jer se od početka nije sistemski radilo na uspostavi brenda maline. Država i lokalna zajednica nisu stali iza toga već su, jednostavno, poljoprivrednici bili prepušteni sami sebi - kazao je.

Nije bilo sluha, dodao je, da se organiziraju sastanci koje je zagovarao s otkupljivačima kako bi se iznašlo adekvatno rješenje i zajednički interes, kada je u pitanju plasman maline na inozemno tržište.

- Kao posljedica toga, ljudi danas sve više krče malinjake koje je, u velikoj mjeri, zahvatila bolest, ili su urađeni neprofesionalno. Ako se želimo ubuduće baviti malinarstvom, morat ćemo "restartovati" cijeli pogon i krenuti ispočetka, uvesti struku i u sadnju, i u obradu malinjaka, gnojidbu, prskanje, zaštitu od pčela… Ovo što sada imamo, ne vodi ničemu - naglasio je.

Mišljenja je da se stanju malinarstva u BiH trebala posvetiti veća pažnja, jer su mnoge porodice upravo u toj poljoprivrednoj grani ostvarivale osnovna sredstva za život, kao i da je kompletna lokalna vlast “zakazala u momentu kada se očekivalo da će napraviti neki iskorak u tom smislu, i donijeti mjere za prevazilaženje novonastale situacije”.

- Trebamo naći modus da povećamo općinska sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu, da li putem kredita, saradnju s otkupljivačima, ili višim nivoima vlasti, svejedno je. Međutim, poticaj treba biti samo nagrada proizvođaču na kraju godine za njegov trud, koji dobro dođe. Ali, ako ćemo se osloniti i gledati cijelu stvar samo kroz poticaje, onda se ne treba upuštati u jednu takvu ozbiljnu priču kakvo je malinarstvo - istaknuo je.

Za proizvođače je najvažnije, tvrdi, da imaju kvalitetan proizvod, koji će biti konkurentan na tržištu.

- Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina, neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije su “zakazale” u tome, i onda se otvorio taj prostor na globalnom tržištu za našu malinu. Danas, kada su se na to isto tržište vratili stalni igrači, mi smo se našli u problemu koji možemo riješiti samo ako naša malina bude imala brend, koji će privuči evropske i svjetske kupce – zaključio je.

Vrljić je uvjeren da bi jedno od mogućih rješenja moglo biti i u stvaranju uvjeta za ulaganja investitora u pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje im mogu ponuditi "ljudi koji su pokazali da hoće i znaju da rade, kvalitetna voda i nezagađeno zemljište na području bugojanske općine".

Biznis.ba / FENA