Cijena struje će vrtoglavo rasti, velike potrošače čekaju bolne odluke
O prednostima koje izgradnja solarnih fotonaponskih elektrana donosi za male i velike industrijske kupce, veličinama investicija i procedurama za portal Energetika.ba govorio je Goran Valka, ekspert za obnovljive izvore energije (OIE) i izvršni direktor eSOLAR d.o.o.
Valka kaže da su prednosti su zaista velike, a neke od njih su: Proizvodite čistu i zelenu energiju koja ne zagađuje okoliš; Niste ovisni o drugim izvorima energije; Pristupačno-minimalno održavanje; Sigurnija izvedba Sistema od mnogih drugih; Smanjenje računa za električnu energiju; Maksimalna iskorištenost resursa i mnoge druge pogodnosti.
Kada su u pitanju industrijski kupci, tj. pravna lica, oni su trenutno najviše pogođeni visokim cijenama električne energije, kao i nadolazećim CBAM regulativama od strane Europske unije.
“Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljenika (CBAM) je instrument politike zaštite životne sredine Europske unije (EU) koji predviđa primjenu istih troškova ugljenika na uvezene proizvode, kao što bi nastali kod postrojenja koja rade u EU. Na ovaj način, primjenom CBAM instrumenta, težnja je da se smanji rizik da klimatski ciljevi EU budu ugroženi premještanjem proizvodnje u zemlje sa manje ambicioznom politikom dekarbonizacije (tzv. „curenje ugljenika“). Sa ovim opterećenjima, kompanije, koje inače spadaju u velike potrošače električne energije u odnosu na klasična domaćinstva, dolaze na jednu vrlo važnu raskrsnicu, gdje trebaju donijeti neke jako važne i po neke bolne odluke, te se prilagoditi tržištu i tržišnim cijenama, te smanjiti svoje troškove. Najbolji način za to jeste instalacija fotonaponskih elektrana uz pomoć kojih bi postali neovisni o cijenama energenata na tržištu, i na taj način bi mogli vrlo jednostavno osigurati sigurniju klimu za uspješno i efikasno poslovanje. Ono što je suštinska razlika i novitet na polju obnovljivih izvora energije jeste pojava tzv ‘’Prosumera’’ tj. kupca-proizvođača, gdje po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, pravno lice može ostvareni višak proizvedene elektrilne energije ubaciti u mrežu, te na taj način ostvariti, ne samo uštede, već i zaradu na mjesečnoj razini, koja zasigurno može uveliko olakšati poslovanje skoro svake kompanije. Naravno, važno je napomenuti da ova prednost ne važi i za fizička lica, gdje ona ne mogu ostvarivati zaradu, već mogu ostvarivati samo uštede sa datim viškom električne energije koju su ubacili u mrežu. Da rezimiramo, pravna lica ostvaruju uštede i dodatnu zaradu, te dobijanju mogućnost dobijanja certifikata uz pomoć kojih će plaćati manje poreze za emisiju CO2 po direktivama EU”, kaže Valka.
On navodi da će, sudeći po najavama BiH krenuti stopama EU zemalja, te će cijena električne energije vrtoglavo rasti, što će itekako otežati život običnih građana u BiH.
“Samim tim, jedino rješenje se vidi u izgradnji solarnih elektrana za vlastite potrebe, u sklopu čega će se djelimično ili u potpunosti izbjeći plaćanje potencijalno velikih računa za električnu energiju. Pretočeno u primjer, može kazati da jedan krov sa 10 kW elektranom na sebi obično smanjuje emisije ugljika za oko 4 tone godišnje. To je otprilike jednako sadnji više od 100 stabala godišnje. Razlika između javnog snabdijevanja električnom energijom i snabdjevanjem iz vlastitih elektrana je ta da je prvi sistem prvenstveno nestabilan i zastario, što smo mogli vidjeti na primjeru nestanka električne energije na Balkanu koji nas je sve paralizirao, dok je sistem vlastite elektrane efikasan, ekonomičan, zelen i održiv”, kaže Valka.
Cijeli intervju pročitajte na Energetika.ba.
