procjene

Centralna banka Španije: Poplave će sniziti stopu rasta BDP-a

Autor: Biznis.ba
Centralna banka Španije: Poplave će sniziti stopu rasta BDP-a
Foto: Arhiv

Katastrofalne poplave u oktobru 2024. vjerovatno će sniziti stopu rasta španskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju za 0,2 postotna boda i blago potaknuti inflaciju, procjenjuje centralna banka ove države.

Više od 200 ljudi poginulo je u najsmrtonosnijim poplavama u novijoj historiji Španije. Voda je nosila automobile, mostove i kuće, zaustavila je rad firmi teško oštetila usjeve te industrijska postrojenja. Najteže je stradala regija Valencija čiji udio u španskom BDP-u iznosi oko dva posto.

“Procjene uključuju visok stepen neizvjesnosti, ali na temelju dosadašnjih događaja, povezanih s vremenskim prilikama, smatra se da će utjecaj poplava na BDP u tekućem tromjesečju biti manji za 0,2 postotna boda te biti negativan i za godinu dana”, priopćila je centralna banka.

Inflacija će pak zbog poplava biti viša no što se do sada očekivalo, i to za 0,15 postotnih bodova. Prije poplava vlada je očekivala da će gospodarstvo ove godine porasti za 2,7 posto, daleko snažnije od ostalih u Evropi. Cijene su u 12 mjeseci zaključno s oktobrom porasle za 1,8 posto.

Vlada Španije je najavila paket pomoći kućanstvima i poduzećima od 14,36 milijardi eura kako bi se lakše nosili s ekonomskim posljedicama poplava, prenose Financije hr.

Guverner centralne banke Jose Luis Escriva rekao je da bi bilo poželjno da pomoć bude privremena i pomno usmjerena na oštećene firme kako bi se smanjili dugoročni troškovi, prenosi Hina.

Poduzeća u poplavljenim gradovima pretrpjela su štetu potencijalno veću od 10 milijardi eura, a bankovni krediti u regiji, čiji bi povrat mogao biti doveden u pitanje, iznose oko 20,6 milijardi eura, rekli su početkom studenog predstavnici lokalnih firmi i dužnosnik centralne banke.

Guverner Escriva kazao je da će banke uspješno apsorbirati šok, uključujući i manje zajmodavce koji su najviše izloženi najteže stradalim dijelovima Španije.

Centralna banka identificirala je u stradalim regijama gotovo 27.000 firmi s nepodmirenim kreditima i pola miliona zajmoprimaca.