Gotovina je nadomak gubljenja statusa glavnog načina plaćanja u eurozoni koja je tradicionalno jedan od najkonzervativnijih dijelova razvijenog svijeta kad je riječ o porastu elektroničkog plaćanja, pokazuju najnoviji podaci Evropske centralne banke (ESB).
U studiji ESB-a o navikama potrošača u plaćanju u eurozoni, koja se radi svake dvije godine, vidi se da na gotovinu sada otpada tek malo više od polovice svih transakcija ili 52 posto što je pad s 59 posto u 2022. godini. Samo prije osam godina, u 2016., udio gotovine u transakcijama je bio čak 79 posto.
Plaćanje karticama je nastavilo rasti u zadnje dvije godine s 34 na 39 posto, a plaćanje mobilnim bankarstvom se udvostručilo na šest posto ukupnih transakcija.
Ovakvi pokazatelji će vjerovatno ojačati argumente unutar ESB-a da treba uvesti digitalni euro kako bi se osiguralo da građani imaju pristup nerizičnom načinu plaćanja i u svijetu u kojemu gotovina polako nestaje.
U smislu vrijednosti platnih transakcija kartice su već dugo ispred gotovine i na njih sada otpada 45 posto ukupne količine vrijednosti naspram 39 posto u slučaju gotovine.
Švedska je članica Evropske unije u kojoj je najdalje otišla praksa elektronskog plaćanja, no vlasti su zabrinute što bi se moglo dogoditi ako taj kanal doživi nekakav poremećaj.
Država preporuča građanima da “u slučaju krize ili rata” imaju na raspolaganju dovoljno gotovine za sedam dana.
Čak je centralna banka pozvala vladu da prisili prodavatelje nužnih roba kao što su lijekovi, hrana i gorivo da primaju gotovinu i te da se pojačaju mjere kibernetičke sigurnosti u finansijskom sistemu, prenose Financije hr.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, u 2023. godini broj nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija je narastao sedam posto na 1,22 miliona, a vrijednost tih transakcija je bila 13 posto veća no godinu ranije i iznosila je 437,7 milijardi eura.
Prosječna vrijednost bezgotovinske platne transakcije porasla je u Hrvatskoj prošle godine šest posto na 359 eura.
Najveći udio ukupnog broja bezgotovinskih platnih transakcija odnijele su kartice na koje je otpalo 48,4 posto, a nakon toga slijede transakcije poslanih kreditnih transfera s udjelom od 33,9 posto. Karticama je obavljeno gotovo 775 miliona platnih transakcija vrijednosti 35,2 milijardi eura.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
