Finansijski podaci

Slovenci drže više od tri milijarde eura na računima u inostranstvu

Autor: Biznis.ba
Slovenci drže više od tri milijarde eura na računima u inostranstvu
Foto: Unsplash

Prema preliminarnim podacima Finansijske uprave Republike Slovenije, građani Slovenije imali su prošle godine čak 456.960 otvorenih bankarskih računa u inostranstvu, što je blagi rast u odnosu na godinu ranije.

Gotovo 90% tih računa nalazi se u samo pet država.

Najviše sredstava – 28,5% ukupnog iznosa – Slovenci drže na računima u Austriji, a slijede Švajcarska (17,8%), Njemačka (11,5%), Mađarska (8,2%) i Italija (4,1%). Prema posljednjim dostupnim podacima s kraja 2023. godine, fizička lica su u inostranstvu držala više od tri milijarde eura, u odnosu na 2,8 milijardi godinu ranije.

Automatska razmjena podataka povećava nadzor

Slovenija od 2018. svake godine automatski razmjenjuje podatke o finansijskim računima sa drugim državama. FURS dobija informacije o stanju na računima, prihodima od kamata, dividendama i ukupnom bruto prihodu ostvarenim preko tih računa.

Do sada su pristigli podaci iz 96 država, a moguć je i naknadni pristup informacija iz drugih jurisdikcija, prenosi SEEbiz.

Podaci pokazuju da je najveći broj računa otvoren u Litvaniji, Njemačkoj, Austriji, Irskoj i Kipru, gdje je koncentrisano čak 87% svih računa slovenskih rezidenata.

Pozivi na prijavu inostranih računa: individualno, bez masovnih akcija

FURS navodi da posljednjih godina nije slao masovne pozive poreskim obveznicima, već je slučajeve rješavao pojedinačno – najčešće zbog neprijavljenih prihoda iz inostranstva.

U 2024. godini podnijeto je 17.519 samoprijava, što je 3,2% manje nego prethodne godine. Na osnovu toga izračunato je 30,8 miliona eura dodatnog poreza, što predstavlja rast od 9,3%.

Kada FURS reaguje

Ako FURS dobije informaciju da poreski obveznik ima neregistrovan račun u inostranstvu, poziva ga da objasni okolnosti i izvrši prijavu.

Najčešće greške koje utvrđuju su neprijavljeni inostrani računi, neprijavljeni prihodi (kamate, dividende, prihodi od prodaje) te prijavljivanje prihoda u neto, a ne u bruto iznosu.

Ako tokom nadzora otkriju sumnju na krivično djelo, slučaj se prosljeđuje nadležnim organima gonjenja.