Svjetski ekonomski forum u Davosu u znaku Trumpovog povratka i globalnih kriza

Okupit će svjetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove i utvrde prioritete za naredni period.

Godišnje okupljanje političkih i poslovnih elita dolazi u trenutku kada se Evropa suočava s najvećim testom ikada u vezi s odnosom s Washingtonom, svojim ekonomskim modelom i sigurnosnom arhitekturom, piše Euronews.

Među 3.000 učesnika iz 130 zemalja koji se očekuju u alpskom odmaralištu, ove godine bit će gotovo 400 visokih političkih zvaničnika uključujući oko 65 šefova država i vlada. Kako prenose svjetski mediji, važan gost u Davosu će biti američki predsjednik Donald Trump, koji je od svog povratka na vlast u januaru 2025. sproveo niz mjera koje su uzdrmale temelje svjetske ekonomije.

Većini redovnih posjetilaca Davosa, sedmica prije najvećeg svjetskog ekonomskog i političkog samita činila se neobično "živom", javlja Fena.

Organizatori su naveli da Davos 2026 predstavlja neutralnu platformu za razmjenu stavova i traženje rješenja za zajedničke globalne izazove, od usporavanja rasta i fragmentacije trgovine do sigurnosti, klimatskih promjena i ubrzanog razvoja vještačke inteligencije.

Sve oči su uprte u sredinu sedmice, jer se očekuje da će se Trump prvi put pojaviti na samitu za šest godina, gdje dolazi usred tenzija zbog njegovih pokušaja da preuzme Grenland, carinskih prijetnji evropskim saveznicima i vojne intervencije u Venecueli.

Trumpov glavni govor u srijedu vjerovatno će se uveliko fokusirati na zabrinutosti kod kuće uprkos međunarodnoj situaciji. On će se direktno obratiti evropskim liderima te naglasiti da Sjedinjene Države i Evropa moraju ostaviti iza sebe ekonomsku stagnaciju i politike koje su je uzrokovale, rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Američki predsjednik je nedavno zaprijetio tarifama protiv evropskih saveznika NATO-a ako ne podrže njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad Grenlandom od Danske. Evropsko vojno osoblje je posljednjih dana raspoređeno na Grenland kao odgovor.U nedjelju su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Holandija, Norveška i Švedska objavile zajedničko saopćenje u kojem se navodi da Trumpovi postupci u vezi s Grenlandom rizikuju opasnu spiralu pada i potkopavaju transatlantske odnose, što je jedna od najoštrijih poruka Washingtonu u posljednje vrijeme.

Tu je također i pitanje rata Rusije u Ukrajini, koji Trump očajnički želi završiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će se također pojaviti u Davosu, nada se da će se sastati s Trumpom kako bi potpisali nove sigurnosne garancije za potencijalni sporazum o primirju s Rusijom. Lideri G7 takođe traže razgovore o Ukrajini.

Najveća delegacija Washingtona ikada na Davosu uključuje američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera. Iako je Bijela kuća saopćila da nisu zakazani nikakvi bilateralni sastanci, prisustvo Witkoffa i Kushnera, koje se smatra ključnim za bilo kakve pregovore s Moskvom i Kijevom, navelo je insajdere da vjeruju da će sporazum između Trumpa i Zelenskog biti potpisan u Davosu.

U međuvremenu, Trump navodno razmatra prvi sastanak "Odbora za mir" za Gazu u Davosu, nakon što je posljednjih dana objavio njegove prve članove.

Doprinos od milijardu dolara osigurava stalno članstvo u odboru kojim upravlja Trump, umjesto trogodišnjeg imenovanja, koje nema uvjete za doprinos. Mađarski premijer Viktor Orbán prihvatio je poziv da se pridruži odboru, izjavio je u nedjelju za državni radio ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Orbán je jedan od najvatrenijih Trumpovih pristalica u Evropi.

Jordan, Grčka, Kipar i Pakistan su također u nedjelju saopćili da su primili pozive. Kanada, Turska, Egipat, Paragvaj, Argentina i Albanija su već saopćile da su pozvane, dok je indijski zvaničnik otkrio da je i Delhi primio poziv. Nije jasno koliko je ukupno zemalja kontaktirano.

Kritičari tvrde da bi odbor mogao biti pokušaj američkog predsjednika da stvori alternativu UN-u, koja bi bila pod Trumpovom ličnom kontrolom.

Pitanja se postavljaju i u vezi budućnosti Venecuele nakon američke vojne operacije u kojoj je smijenjen Nicolás Maduro.