Budući da je Europska centralna banka počela s restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od rujna 2015. godine, prenosi Večernji.ba.
Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da mi je od 1. srpnja rata kredita veća za 12 konvertibilnih maraka. Ovo je za Srpskainfo rekao jedan Banjolučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora. Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.
Budući da je Europska centralna banka počela s restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od rujna 2015. godine.
Samim tim banke su počele usklađivati svoje poslovanje s rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnoj razini.
To znači da će navedeni Banjolučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine plaćati ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 KM. Njegova rata je bila 501, a od 1. srpnja će biti 513 KM.
Iduće usklađivanje bit će početkom iduće godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.
Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su nakon gotovo desetljeće imali konstantan pad rata.
– Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita – priča Sanja M. iz Banja Luke.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.
– Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju s građanima i gospodarstvom. Unesena je takva kaluzula – ističe Đogo.
Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjoj, pa i mjesečnoj razini. Sve ovisi kako su građani to definirali u ugovoru s bankom.
Biznis.ba