CIGRE BiH – Sa Evropom do zelenog vodonika

Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE, u nastojanju da se postignu klimatski ciljevi, započinje promociju svoje posvećenosti zelenom vodoniku, odnosno dekarbonizaciji energetskog sistema kao ključnom preduslovu za proizvodnju i skladištenje čiste energije.

Takvu opredjeljenost iskazat će i na ovosedmičnoj sjednici Upravnog odbora zakazanoj u Sarajevu, a u okviru rasprave o aktivnostima u narednim mjesecima te priprema i organizacije 15. savjetovanja CIGRE ove jeseni.

Kako je najavio Edhem Bičakčić, predsjednik ove strukovne organizacije, uloga zelenog vodonika u energetskoj tranziciji bit će jedna od ključnih tema kojom će se baviti oko 500 bh. elektroenergetičara – učesnika savjetovanja.

-Time želimo pokazati da razumijemo i slijedimo evropske procese, odnosno da djelujemo u pravcu dostizanja neutralnosti CO2 do 2050. godine kako bismo imali niskougljični, sigurni, pouzdan, otporan, dostupan, ekonomičan i tržišno zasnovan panevropski integrirani energetski sistem- kazao je Bičakčić.

Osnova za prihvatanje takvog opredjeljenja je integracija energetskog sektora i strategija za vodonik.Od svih alternativa čistog goriva, zeleni vodonik je jedan od najznačajnijih učesnika, a ključni razlozi su sljedeći: može se proizvoditii iz obnovljive električne energije i vode: ima nultu emisiju kada se pretvori u korisnu energiju i naposlijetku to je energetski gusto i svestrano gorivo.

Zeleni vodonik, kako navode iz CIGRE,  predstavlja budućnost svjetske energetike, jer se njime rješava pitanje proizvodnje i skladištenja čiste energije. Potražnja za vodonikom će se 2030. godine uduplati u odnosu na 2020. godinu. Vodonik je glavno rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koje je teško dekarbonizirati i u kojima je elektrifikacija teška ili nemoguća. Radi se na primjer o proizvodnji čelika ili prijevozu tereta teškim teretnim vozilima. Vodonik, kao nositelj energije bez emisija ugljika, omogućio bi i transport energije iz obnovljivih izvora na velike udaljenosti te skladištenje velikih količina energije. Dugoročno gledano, vodonik se može koristiti za proizvodnju tekućeg sintetičkog kerozina i drugih sintetičkih goriva te tako pridonijeti i dekarbonizaciji vazdušnog i pomorskog saobraćaja. Vodonik je lakozapaljiv gas i treba se pobrinuti za njegovu sigurnu proizvodnju, skladištenje, transport i upotrebu.

O tome šta bi trebalo rješavati u narednom period Edhem Bičakčić u fokus stavlja način snabdijevanja vodonikom; procjenu potrošnje; rentabilnost u odnosu na alternative; pitanje tehnologija vezanih za povećanjem kapaciteta; strategiju implementacije u različitim područjima. Na kraju treba dati procjenu zelenog vodonika u pogledu zamjene sivog vodonika, dugotrajnog skladištenja za balansiranje kao i transportera obnovljive energije pretvorene u vodonik.

Veoma impresivan razvoj digitalizacije i širenje aktivne distributivne mreže u kombinaciji sa velikim povećanjem obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja društva bez ugljenika, predstavlja velike promjene u načinu razmišljanja i rada CIGRE Paris, posebno sadržaja radnih grupa, simpozijuma, radionica i preferencijalnih tema za zasjedanja CIGRE. Imajući u vidu prethodno navedeno, Administrativno vijeće te svjetske organizacije je na sjednici u augustu 2020. godine prihvatilo formiranje ad-hoc grupe za “zeleni vodonik”. Za 49. zasjedanje CIGRE, u Parizu 2022. godine, vodonik direkno predstavlja preferencijalne teme četiri studijska komiteta. Pored toga krajem 2020. godine CIGRE Paris je formirao radnu grupu “Uloga zelenog vodonika u energetskoj tranziciji”, ističu iz CIGRE BiH

 

(FENA)