Crna Gora lider po ekonomskom padu u regiji i Europi

Pad crnogorske ekonomije u ovoj godini iznosit će 14,3 posto, nova je prognoza Europske komisije (EK).

To je veći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od onog koji su u posljednjim procjenama dali Svjetska banka (SB) – 12,4 posto, i Međunarodni monetarni fond (MMF) – 12 posto, i drastično veći od onog koji je EK imala proljetos od minus 5,9 posto.

Sve dosadašnje prognoze su da će crnogorska ekonomija ove godine imati najveći pad BDP-a u regiji, a u vrhu je po padu i u Europi.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) očekuje da ovogodišnji pad ekonomije bude oko 17 posto, ali to nije konačna prognoza.

Procjena EK je da će javni dug Crne Gore ove godine iznositi 87,3 posto BDP-a. SB je procijenila nedavno da će iznositi 93 posto na kraju ove godine i da će, inače visoka razina javnog duga, dostići u jednom momentu vrhunac od 98 posto u 2021, prenosi Tanjug.

Prema prognozi EK, javni dug Crne Gore će u 2021. biti 85,6 posto BDP-a, a u 2022. 83 posto.

U jesenjim prognozama EK, predviđa se rast crnogorskog BDP-a u narednoj godini od 6,8 posto, a u 2022. od 3,7 posto.

Dodaje se da će oživljavanje privatne potrošnje podržati rast zaposlenosti, jače doznake iz inozemstva i rast kredita.

U izvješću se podsjeća da je, prema preliminarnim podacima, ekonomski pad u prvom polugodištu iznosio 8,8 posto.

Također se napominje da putovanja i turizam čine više od 20 posto BDP-a Crne Gore, i da se od početka godine do kraja kolovoza ove godine, broj dolazaka turista smanjio za gotovo 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani zbog mjera ograničenja putovanja.

Očekuje se da će inflacija ostati prigušena, ulazeći na negativnu teritoriju 2020. godine, nakon čega će zabilježiti skroman rast 2021. i 2022. godine.

U izvješću se navodi da snaga ekonomskog oporavka može biti izložena riziku u slučaju utjecaja infekcije na financijski sektor. Ističu da se do sada bankarski sektor pokazao otpornim usprkos korona krizi. Procjena je da bi rizik od neispunjavanja obveza mogao porasti 2021. godine, jer bi brojne kompanije mogle biti izložene riziku nesolventnosti kada se okonča javna podrška.

Ocjenjuje se da su javne financije pod značajnim pritiskom zbog brzorastućih troškova financiranja vladinog političkog odgovora na pandemiju, u kombinaciji s naglim padom proračunskih prihoda uslijed smanjene ekonomske aktivnosti.

U tom kontekstu se navodi da je u razdoblju siječanj-kolovoz 2020. proračunski deficit centralne vlade već dostigao 6,7 posto BDP-a.

EK prognozira da će stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori ove godine iznositi 18,1 posto, iduće 16,6 posto, a da će 2022. biti 15,9 posto.

 

Biznis.ba / FENA