BiH

Godine bez tendera za podjelu računa u "Toplanama"

Autor: Biznis.ba
Godine bez tendera za podjelu računa u "Toplanama"

Javno preduzeće “Toplane Sarajevo” je od 2011. godine platilo više od 1,5 miliona maraka za podjelu računa, opomena i drugih usluga privatnoj kompaniji bez provođenja odgovarajućeg postupka javnih nabavki, pokazuje interni izvještaj o reviziji preduzeća u kojeg je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid.

“Toplane” su 2008. godine provele posljednji postupak javne nabavke za podjelu računa, opomena i ostalog. Tada je izabrano preduzeće “MHS” Sarajevo kao najpovoljniji ponuđač sa kojim je potpisan ugovor, a zatim i okvirni sporazum za naredne tri godine, navodi se u izvještaju.

Nakon imenovanja nove uprave u 2019. godini zatražena je interna revizija, a izvještaj je završen početkom 2020. godine.

Prema potpisanom ugovoru iz 2008. godine, “MHS” je bio zadužen za podjelu 47.500 računa za stambeni prostor, 2.500 računa za poslovni prostor, 30 računa za poslovni prostor, te 50.000 naručenih publikacija i brošura korisnicima grijanja preduzeća “Toplane”, te bi mu se za to plaćao iznos od 21.140 konvertibilnih maraka mjesečno.

Tri godine nakon potpisanog ugovora, 2011. godine, “Toplane” pokreću otvoreni postupak javnih nabavki za podjelu računa, opomena i ostalih publikacija, provjeru podataka o korisnicima i evidenciji na odgovarajućim obrascima. Nakon što je jedan od ponuđača podnio žalbu Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), tadašnji direktor “Toplana” Suad Zeljković tokom aprila 2011. godine potpisuje aneks ugovora sa Mirzom Tahirovićem, predstavnikom preduzeća “MHS”, navodeći kako ovaj aneks “produžava važnost ugovora za podjelu računa, opomena i ostalog od 22. aprila 2010. godine i važi do okončanja otvorenog postupka javne nabavke”.

Kako je za BIRN BiH kazao stručnjak za javne nabavke Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo, potpisivanje aneksa ugovora je bila ustaljena praksa, te nešto što se radilo po starom Zakonu o javnim nabavkama prije 2014. godine.

“To je nešto što se radilo po starom zakonu. Ova praksa je na granici zakona, nije nezakonita u cijelosti u smislu da se kažnjava, te se to koristilo i radilo se po tom najnormalnije”, rekao je Miraščija, dodavši kako je usvajanjem novog zakona cjelokupan ugovor trebao biti poništen, te provedena nova nabavka.

Izvještaj o internoj reviziji “Toplana” kojim se revidirao Ugovor za pružanje usluga podjele računa, opomena i ostalog, aneks ugovora, te aktivnosti načina distribucije računa za centralno grijanje u proteklom periodu, navodi kako se zbog toga što je reviziji dostavljen samo Ugovor i obrazac za cijenu ponude za 2008. godinu stječe uvjerenje da procedura nije provedena u skladu sa važećom regulativom, ali i da dodjelom javne nabavke ponuđaču “MHS” nisu zadovoljeni osnovni principi zakona.

Ovim izvještajem dato je negativno mišljenje za aktivnosti procedure javnih nabavki podjele računa, opomena i ostalog u “Toplanama Sarajevo” u periodu od januara 2008. do decembra 2019. godine.

Nakon ovog izvještaja, sadašnji direktor “Toplana” Berin Alagić, podnio je krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv Admira Džubura, bivšeg direktora ovog preduzeća za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.

Prijavu su uputili i Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, iz kojeg su za BIRN BiH rekli kako je analiza završena i bit će proslijeđena Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo.

Rukovodstvo “Toplana” podnijelo je krivičnu prijavu i tokom 2019. godine. Prema odluci Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo iz februara ove godine, u koju je BIRN BiH imao uvid, u prijavljenim radnjama nema obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, te nesavjesnog rada u službi, čime “prijavljeno djelo nije krivično djelo”.

Džubur nije želio detaljnije govoriti za BIRN BiH o podjeli računa.

“Što se tiče toga, izviješteni su organi uprave preduzeća i vlasnici, tako da su sve vrijeme i preduzeće i vlasnici bili upoznavani s tim. Kasnije su oni koji su mislili da tu ima nešto nepravilno, upoznali nadležne organe, oni su rekli svoje, tako da ne bih govorio ništa o tome”, kaže Džubur.

Iz “Toplana” nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za komentar.

Eldin Rastoder, direktor preduzeća “MHS”, za BIRN BiH je kazao kako je ovo preduzeće “regularno dobilo tender iz 2008. godine”, te da je nakon isteka okvirnog sporazuma pokrenut otvoreni postupak javne nabavke, ali da se zbog žalbi “BH Pošte” potpisao aneks ugovora.

“Nakon provedenog postupka javne nabavke, “BH Pošta” se žalila URŽ-u. Nakon što je URŽ usvojio žalbu i vratio predmet ‘Toplanama’ na ponovno odlučivanje, podnijeli smo tužbu Sudu BiH, a aneks je potpisan do konačnog okončanja postupka, odnosno dok Sud BiH ne donese svoju odluku”, pojasnio je Rastoder, dodavši kako se odluka Suda čekala tri-četiri godine, a u tom periodu nije bilo pokretanih postupaka javnih nabavki.

“BH Pošta” se žali, “MHS” i dalje dijeli račune

U internom revizorskom izvještaju se detaljno navode načini i vrijeme donošenja odluka. U ovom dokumentu piše da je nakon imenovanja novog direktora, Admira Džubura, u junu 2013. godine pokrenut postupak javne nabavke za podjelu računa na koji su se prijavila dva preduzeća: “BH Pošta” i “MHS” Sarajevo sa ponudama u vrijednosti 263.935 maraka, odnosno 218.900 maraka.

“Toplane” su donijele odluku kojom se prihvata ponuda kompanije “MHS”.

Nakon što je “BH Pošta” uputila prigovor na ovu odluku navodeći kako prijem, prenos i uručenje lakših pismonosnih pošiljaka mogu vršiti samo javni poštanski operateri, što su “Toplane” odbacile kao neosnovan prigovor, URŽ je donio odluku kojom se ovaj prigovor prihvata.

“Ugovorni organ je propustio da svoj stav da, predmet nabavke nije u kategoriji rezerviranih poštanskih usluga, što je ustvari i osnovni uslov za podnošenje predmetne žalbe, zasnuje i argumentovano obrazloži na pravilnom tumačenju relevantnih materijalnih propisa u oblasti poštanskog saobraćaja”, navedeno je u Odluci URŽ-a, koja je citirana u internom revizorskom izvještaju “Toplana”, te dodano kako “‘MHS’ ne ispunjava propisane uslove za poslovnu djelatnost za obavljanje rezervisanih poštanskih odluka”.

Nakon ove odluke, javna nabavka je poništena, a kao razlog je navedeno da postoje “drugi dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora”.

Nakon poništenja ove javne nabavke, podjelu računa nastavila je vršiti firma “MHS”.

Kako su za BIRN BiH odgovorili iz “BH Pošte”, u drugim javnim preduzećima su se prijavljivali na tendere “na koje niko od ponuđača nije imao potrebu da ulaže žalbu”.

“Dana 24. februara 2020. godine smo dopisom obavijestili Vladu Kantona Sarajevo, Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS-a, ‘Toplane Sarajevo’, Skupštinu preduzeća i Nadzorni odbor o kršenju zakonskih propisa od strane ‘Toplana’, a u cilju zaštite interesa ‘BH Pošte’ kao javnog poštanskog operatera”, navedeno je u odgovoru “BH Pošte”.

Eldin Rastoder, direktor preduzeća “MHS”, je za BIRN BiH kazao kako je “MHS” godinama u sporu sa “BH Poštom” oko samog prava pružanja usluga, “budući da ‘BH Pošta’ smatra kako je podjela računa nešto što njima pripada”.

Žalbama do poništavanja postupaka

Premda je u godinama nakon 2013. nabavka usluga podjele računa, opomena i ostalog planirana, naredni postupak je pokrenut tek 2018. godine, do kada je preduzeću “MHS” isplaćeno više od milion konvertibilnih maraka, prema podacima iz dokumenta o reviziji.

Prema mišljenju Miraščije, 2015. godine je trebalo pokrenuti novi postupak zbog usvojenog novog Zakona o javnim nabavkama.

“Sve što je ranije važilo trebalo je da se poništi”, rekao je Miraščija, pojašnjavajući kako je posao rađen bez implementacije zakona, što predstavlja njegovo kršenje.

“Morali su raditi po novom zakonu”, zaključio je Miraščija.

Planom za 2018. godinu planirano je izdvajanje više od 400.000 maraka bez PDV-a za preuzimanje elektronskog računa, te štampanje, kovertiranje, prenos i dostavu pismonosnih pošiljki.

Nakon pokrenute nabavke, preduzeće “MHS” se žalilo Uredu za razmatranje žalbi navodeći kako smatraju da računi nisu pismonosna pošiljka, budući da je traženo da “ponuđači imaju ovlaštenje javnog poštanskog operatera izdatog od Agencije za poštanski promet”.

Ured za razmatranje žalbi je ovu žalbu odbio, nakon čega je “MHS” podnio tužbu pred Sudom BiH.

Tužbu je kasnije, prema dokumentu interne revizije, odbacio Sud BiH.

Osim “MHS-a”, na tendersku dokumentaciju se žalilo i preduzeće “HARYSOFT” Hadžići, čiju žalbu je URŽ usvojio, te poništio tendersku dokumentaciju.

Mjesec dana nakon poništenja, “Toplane” su pokrenule novi postupak na čiju tendersku dokumentaciju se ponovno žalio “MHS”, koja je usvojena, te tenderska dokumentacija ponovo poništena.

Tokom 2019. godine “Toplane” postupak pokreću putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, a poziv za dostavljanje ponuda upućen je preduzećima: “BH Pošta”, “Hrvatska pošta” te “Pošte Srpske”.

“MHS” je na ovu nabavku uputio žalbu navodeći kako nisu navedeni razlozi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, osporavajući pritom tendersku dokumentaciju, nakon čijeg usvajanja “Toplane” pokreću otvoreni postupak.

I na ovaj postupak su se žalili iz “MHS-a”, nakon čega se donosi odluka o poništenju javne nabavke. Na ovu odluku žalbu je uložilo preduzeće “BH Pošta”, navodeći kako je ugovorni organ pogrešno odlučivao po žalbi izjavljenoj na Odluku o djelimičnom usvajanju žalbe.

Interni izvještaj preporučuje da se za postupke javne nabavke podjele računa ne koristi pregovarački postupak, već isključivo otvoreni postupak, te da se nabavke vrše u skladu sa važećim planom javnih nabavki.

Ugovor između “Toplana” i preduzeća “MHS” prekinut je 11. jula 2019. godine sporazumnim raskidom Ugovora za pružanje usluga podjele računa, opomena i ostalog iz 2010. godine, te aneksa ugovora iz 2011. godine.

“Mi smo radili podjelu računa do 2019. godine, kada je došlo do smjene uprave i održali smo neki sastanak”, kaže Rastoder i dodaje da je uprava imala “namjeru da otvore novi javni poziv, pa su nas zamolili da mi do okončanja tog postupka potpišemo raskid ugovora”.

“Mi smo pristali na raskid ugovora”, kazao je Rastoder, dodavši kako ovom preduzeću ni cijena više nije odgovarala zbog toga što se usluga naplaćivala po cijeni iz 2008. godine.

(Detektor.ba)