Na javne nabavke prošle godine otišlo deset odsto BDP-a

Javna preduzeća, ustanove i institucije u BiH prošle godine su za nabavku radova, roba i usluga kroz postupke javne nabavke izdvojile 4,4 milijarde KM, što predstavlja 10,6 odsto prošlogodišnjeg BDP-a od 44,6 milijardi KM, prenosi Capital.

Prema godišnjem izvještaju Agencije za javne nabavke BiH, vrijednost prošlogodišnjih ugovora dodijeljenih u postupcima javnih nabavki veća je u odnosu na prethodnu godinu za čak 1,6 milijardi.

„Ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora u 2021. godini iznosila je 2,8 milijardi KM i činila je 7,5 odsto nominalne vrijednosti BDP-a“, pokazuje godišnji izvještaj Agencije za javne nabavke.

Ekonomisti kažu da zvanični podaci pokazuju da članice Evropske unije kroz javne nabavke godišnje potroše približno 14 odsto ukupnog BDP-a Evropske unije.

Ipak, oni smatraju da se mi ne možemo porediti sa EU zato što su kod njih mnogo uređeniji planovi javnih nabavki, a slažu se i da se veliko povećanje vrijednosti javnih nabavki u odnosu na prethodnu godinu treba posmatrati u svjetlu činjenice da je prošla godina bila izborna.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik smatra da deset odsto BDP-a koji se odnosi na javne nabavke nije mnogo, ali da se prava ocjena može dati tek kada se vidi struktura radova, roba i usluga.

„Ako su u pitanju javne investicije, onda bi bilo dobro da ih je još više, ali cijenim da struktura tih ugovora, odnosno dodijeljenih radova, roba i usluga nije takva i da se većina ne odnosi na investicije u infrastrukturu“, kaže Krajišnik.

On dodaje da se može špekulisati sa tim da je veliko povećanje javnih nabavki prošle godine rezultat činjenice da je 2022. godina bila izborna.

„Međutim, ne smijemo zaboraviti inflaciju i činjenicu da je prošle godine došlo do znatnog povećanja cijena, što je prirodno izazvalo i povećanje vrijednosti javnih nabavki“, kaže Krajišnik.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da bi bilo interesantno utvrditi šta je uzrok velikog povećanja prošlogodišnjih javnih nabavki u odnosu na prethodnu godinu.

„Morali bi utvrditi da li je prošle godine zaista bilo za 1,6 milijardi maraka više nabavki u odnosu na 2021. godinu ili je to rezultat veće discipline i striktnijeg poštovanja zakona. Moguće je i da su vlasti 2021. godine štedile na javnim nabavkama iz razloga da u prošloj izbornoj godini imaju na raspolaganju više novca za te namjene“, kaže Đogo.

Prema njegovim riječima, kod nas je evidentno problem što se još uvijek mnogo toga nabavlja mimo zakona o javnim nabavkama.

„Kod mene na fakultetu su nedavno bili revizori i prema njihovom mišljenju, za apsolutno sve, od najkrupnije nabavke do najsitnije usluge, poput kopiranja, mora se sprovoditi postupak javne nabavke. Bilo bi dobro ako je to veliko povećanje rezultat poštovanja zakona“, kaže Đogo.

(Biznis.ba)