Pad u proizvodnji struje u oktobru rezultat prvenstveno loših hidroloških uslova

Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine iznosila je 1.108 Gwh, što je manje za 202 GWh nego u oktobru prošle godine kada je proizvedeno 1.310 Gwh, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).

Pad u proizvodnji struje u oktobru, smatra ekonomski analitičar Borivoje Simić, rezultat je prvenstveno loših hidroloških uslova zbog dugotrajne suše, a dijelom usljed toga što je Termoelektrana Ugljevik od kraja septembra bila van mreže, jer je bila u remontu.

U ukupnoj bruto proizvodnji, prema podacima BHAS, hidroelektrane su učestvovale sa 27,7 posto, termoelektrane sa 69,7 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto.

– Kao rezultat suše podbacila je proizvodnja struje iz hidroelektrana, dok je na drugoj strani povećana proizvodnja u termoelektranama. Usljed toga je postotak prozvodnje iz  termoelektrana, koji je iznosio  69,7 posto u oktobru, izuzetno visok i nije dobar sa stanovništa održavanja balansa u elektroenergetskom sistemu – rekao je Simić za Fenu.

Posljedično kako bi  termoelektrane imale dovoljno uglja za sagorijevanje, kako je dodao, povećana je proizvodnja mrkog ulja koji se koristi za njihov rad, ali dijelom i za izvoz, dok se pad zaliha kamenog uglja može objasniti povećanom tražnjom na tržištu u uslovima energetske krize i očekivane  neizvjesne zime.

Udio vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji od 2,5 posto, kako je dodao Simić, pokazuje da one još  ne predstavljaju značajniji izvor snabdijevanja energijom budući da su u pogonu samo tri.

– BiH se mora više orijentisati na proizvodnju iz obnovljivih izvora, prije svega iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, a svjedočimo da investicije u tom dijelu uzimaju zamah. Stvorene su zakonske pretpostavke za investicije u energetiku i treba očekivati da će u narednim godinama biti više struje iz energije vjetra i sunca koja je ekološki i najprihvatljivija – dodao je Simić.

(Fena)