Težak period za poljoprivrednike: Zbog kiše i leda prinosi u padu, loš kvalitet voća i povrća

Foto: Klix.ba

Česte promjene vremena koje uz obilne kišne padavine prate jaki udari vjetra i grada negativno se odražavaju na prinose kultura na poljoprivrednim zemljištima u Bosni i Hercegovini. Slabi urodi i loš kvalitet povrtlarima zadaju glavobolje i upravo će oni ove sezone zabilježiti najveće gubitke.

Klimatske promjene koje nisu zaobišle ni našu zemlju dovele su do kašnjenja poljoprivredne sezone. Proljetna sjetva je kasnila skoro mjesec dana, a određeni poljoprivrednici tek krajem maja su završili sa svim poslovima. Međutim, već tada su ih zadesili veliki problemi usljed poplava koje su pogodile BiH.

Slabiji kvalitet voća i povrća

Da će prinosi voća i povrća sa slabijim kvalitetom biti ove godine znalo se još krajem maja kada su našu zemlju zadesile spomenute poplave. Dva mjeseca kasnije u Udruženju poljoprivrednika FBiH saznajemo da su poljoprivrednici uspjeli spasiti određene zasade, a ono što je propalo presijano je.

Predsjednik ovog udruženja Nedžad Bićo za Klix.ba kaže da će ovogodišnji urod biti nešto lošijeg kvaliteta.

“Konstantne promjene vremena vrlo loše utječu na voće i povrće, jer plamenjača ubija sve. Po pitanju voća ova godina će biti veoma loša, jer su plodove ubili mraz i grad. Već je poznato da šljive praktično neće ni biti, a malo kavlitetnijeg što ima otići će u izvoz”, kazao nam je Bićo.

Najveći problem u poljoprivredi predstavljaju upravo vremenski uslovi koji nisu naklonjeni ni semberskoj regiji na čijim je oranicama i ove godine dominantan kukuruz. Nedavne vremenske nepogode praćene kišom i jakim vjetrom dovele su do polijeganja ove kulture, pa će umanjenje prinosa biti za okvirno 20 posto.

“On je već u fazi naziranja zrna i nadamo se da će u narednim danima temperature zraka biti visočije kako bi na kraju mogli izvući određene količine i reći da smo s njim prošli solidno. Pšenica je podbacila skroz i u minusu je od 50 do 70 posto, a slabo je imao neko više od 4,5 tona po hektaru. To je neki prosjek da bismo bili na nuli”, rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Savo Bakajlić.

I u Republici Srpskoj povrtlari su u najvećem problemu, jer su vremenske nepogode uništile plastenike, a zasadi na otvorenom su bili izloženi ledu koji je ostavio trajna oštećenja.

“Jednostavno, došlo je do deformiteta u samom plodu. U najjačoj fazi sada je lubenica, na kojoj se vidi da je pretrpjela neke vremenske neprilike koje su je zadesile”, ističe Bakajlić.

Zastarjela mehanizacija

Domaći poljoprivrednici trenutno nemaju tehničke mogućnosti za prilagođavanje uslovima koje su sa sobom nametnule klimatske promjene, a karakterišu ih česte obilne padavine i jake oscilacije u temperaturama zraka.

U Udruženju za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona saznajemo da naši poljoprivrednici raspolažu s mehanizacijom koja je stara i više od 50 godina.

Predsjednik udruženja Suad Selimović za Klix.ba kaže da se poljoprivrednici jedino uz podršku države mogu uhvatiti ukoštac sa trenutnim problemima. Na prvom mjestu su, naveo je on, kapitalne investicije, uz povećanja novčanih iznosa koji su namijenjeni za podsticaje.

“U proteklih pet do šest godina mi nismo imali nikakvih kapitalnih investicija. Već godinama je od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva isti iznos za podsticaje i on je 64.700.000 KM, uz dugovanja iz prethodnih godina koja se iz ove sume pokrivaju, plus tužbe koje su podnijeli farmeri koji su imali pravo na podsticaje, ali su odbijeni od ministarstva”, kaže Selimović.

Selimović na kraju naglašava da bi se BiH morala ugledati na susjednu Hrvatsku i Crnu Goru koje su veliku napredak ostvarile u unapređenju poljoprivrede.

“Ove dvije države sa 50 posto subvencioniraju kapitalne investicije, a sve u cilju podizanja tehnološkog nivoa koji dovodi do veće konkurentnosti i samog kvaliteta proizvoda na tržištu. Mi smo prošlu godinu završili sa uvozom graha u vrijednosti od 10 miliona KM te 6,5 miliona KM crvenog luka. To su apsurdi koji su posljedica svega spomenutog”, zaključio je Selimović.

Uz sve navedene probleme poljoprivrednici u našoj zemlji se suočavaju i s nedostatkom radne snage, što je posebno vidljivo u oblasti malinarstva i uzgoja kornišona, piše Klix.

Biznis.ba