Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0.3 posto, na 103.78 bodova.
Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti porasla 0.7 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0810 dolara. Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, za 1.6 posto, pa je njegov tečaj dostigao 151,40 jena.
U fokusu ulagača bile su sjednice niza velikih ecntralnih banaka, a najviše su se pratile odluke i poruke lidera američkih monetarnih vlasti. Kao što se očekivalo, ostavili su kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5.25 do 5.50 posto.
Pritom su potvrdili prijašnje procjene da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata, uprkos rastu inflacije u SAD-u u januaru i februaru. To je na konferenciji za medije potvrdio i predsjednik Feda Jerome Powell.
Rast inflacije u prva dva mjeseca "nije promijenio ukupnu sliku, a to je da se inflacija, premda uz prepreke na putu, postupno spušta prema ciljanom nivou od 2 posto", rekao je Powell. Zbog toga se na tržištu novca procjenjuje da će Fed u ovoj godini kamate smanjiti u tri navrata, za po 0.25 postotnih bodova, počevši od juna.
U četvrtak je, pak, ulagače iznenadila švicarska centralna banka, koja je neočekivano smanjila kamatne stope za 0.25 postotnih bodova, na 1.5 posto. To je prva velika centralna banka koja je smanjila kamate, nakon dužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike, što se na tržištu smatra prvim signalom da je borba protiv inflacije u zapadnim zemljama gotovo dobivena.
U Japanu je, pak, centralna banka zaoštrila monetarnu politiku, ukinuvši negativne kamatne stope, nakon što je 17 godina vodila izuzetno poticajnu monetarnu politiku. Uprkos tome, tečaj japanskog jena oštro je pao prema dolaru, pa se kreće nedaleko najnižih nivoa u više desetljeća. Stoga se ulagači plaše intervencije japanskih monetarnih vlasti kako bi zaustavile klizanje jena.
