Slabiji rezultat u posljednjem kvartalu 2023. godine, te izostanak oporavka vanjske potražnje u prvom kvartalu 2024., rezultirao smanjenjem projekcije očekivanog rasta u 2024. godini na 2,6%.
Nakon skromnog rasta u 2023. godini, tekuća godina bi trebala donijeti umjeren opravak BiH ekonomije od 2,6% vođen potrošnjom i investicijama. U martu 2024. godine Bosna i Hercegovina je postigla jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva dobivši status pregovarača otvaranjem pristupnih pregovora sa EU što će se između ostalog pozitivno reflektovati na investicioni ciklus i ekonomske tokove u zemlji.
„Ekonomija BiH je u prethodnom periodu pokazala otpornost na globalne ekonomske šokove izbjegavši recesiju uz realni rast od 1,7% u 2023. godini. Usprkos slabijoj vanjskoj potražnji iz EU koja je imala direktan utjecaj na rast BDP-a kroz negativan neto izvozni rezultat, domaća potražnja je ostala snažan pokretač unutrašnjih ekonomskih tokova što je na koncu rezultiralo rastom samo 10 baznih poena nižim od naših očekivanja“, istakli su analitičari Sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH.
Nešto niži rast od očekivanja, te slabiji rezultat u posljednjem kvartalu 2023. godine, rezultirao je smanjenjem projekcije očekivanog rasta u 2024. godini sa 3% na 2,6%. Osim toga, početak 2024. nije donio dugo očekivane znakove oživljavanja vanjske potražnje, praćene snažnijim oporavkom izvoza roba i industrijske proizvodnje. Ključni generatori rasta će biti otporna privatna potrošnja i stabilan rast investicija. Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6%, potpomognut i dalje prisutinim rastom plata od 6% u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intezivirana od početka godine pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4% i stambenih kredita uz rast 9,1%. Dodatno očekuje da će se rast investicija temeljiti na realizaciji energetskih i građevinskih projekata te na intenzivnijem prilivu pretpristupnih fondova i projekata EU. Pozitivne ekonomske posljedice za BiH proizlaze iz statusa zemlje pregovarača BiH, gdje se otvaraju vrata za pristup značajnom iznosu sredstava kroz novi finansijski instrument “Plan rasta za Zapadni Balkan“ vrijedan 6 milijardi EUR, od kojih 1 milijarda EUR može biti doznačena BiH kroz grantove i kredite sa povoljnim uslovima u periodu 2024-2027. što je velika prilika za jačanje investicionih ciklusa u zemlji.
Izvozna dinamika u prvom kvartalu 2024. godine nije ukazala na olakšavajuće znakove oporavka jer je izvoz roba u datom periodu pao za -12,5% na godišnjoj razini, što je pad od 550 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine godine, dok je dinamika uvoza porasla za 4,3% u istom vremenskom okviru što je uticalo na jačanje trgovinskog deficita koji je dosegao iznos od 2,9 milijardi KM. Samim tim, industrijska prozivodnja koja direktno korelira za izvozom također bilježi negativna kretanja uz pad od 4,7% u prvom kvartalu. Očekivanja do kraja godine baziraju na poboljšanim izgledima za dinamiku vanjske trgovine, obzirom da se očekuje oporavak vanjske potražnje primarno iz zemalja EU i CEFTA što bi u konačnici podržalo očekivani realni ekonomski rast BiH od 2,6% yoy u 2024. godini.
Analitičari Raiffeisen banke također navode da nakon prosječnog rasta cijena od 6,1% u 2023. godini, inflacija se u prvom kvartalu 2024. godine stabilizirala na nivou 2% u prosjeku, vođena prvenstveno rastom cijena usluga i goriva, tako da izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, predviđamo da će prosječna inflacija u 2024. godini iznositi 2,7% uzimajući u obzir neminovan pritisak na povećanje cijena nafte i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije tokom sljedećih mjeseci.
