Vještačka inteligencija (AI) se polako, ali sigurno integriše u poslovanje bankarskog sektora u BiH

Banke su se pokazale kao lideri u ovom procesu, stalno investirajući u digitalne servise poput mobilnog i internet bankarstva, digitalnih plaćanja i upravljanja računima na daljinu, kazali su za FENU iz Udruženja banaka BiH.

Iako je elektronski potpis već moguće koristiti, potpuna implementacija ovog alata zahtijeva donošenje novog zakona o elektronskom potpisu, koji mora biti usklađen sa eIDAS regulativom Evropske unije. Ova promjena bi omogućila pravnu sigurnost i širu primjenu elektronskog potpisa u svakodnevnom poslovanju.

- Također, usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti postavilo je temelje za uvođenje video identifikacije, koja je ključna za daljnji razvoj digitalnih usluga. Ipak, za punu primjenu ovih naprednih tehnologija potrebno je dodatno usklađivanje preostale zakonske i podzakonske regulative, kako bi se osigurala maksimalna pravna sigurnost i zaštita podataka korisnika. Bankarski sektor u BiH nastavlja sa inovacijama i modernizacijom, ali je neophodna dalja podrška zakonodavnog okvira kako bi se omogućilo efikasnije i sigurnije korištenje novih tehnologija u skladu s evropskim i globalnim standardima – ističu iz UBBiH.

Iz ovoga udruženja napominju da upotreba digitalnih kanala među klijentima banaka u BiH bilježi kontinuiran rast, posebno nakon pandemije COVID-19, koja je značajno ubrzala proces digitalizacije u svakodnevnim bankarskim transakcijama. Mobilno i internet bankarstvo su postali standardna ponuda svih banaka, a klijenti sve češće koriste ove servise za obavljanje osnovnih bankarskih usluga. Ipak, kako ističu iz UBBiH, digitalna pismenost među korisnicima varira. Stariji korisnici i oni u ruralnim područjima često imaju poteškoća sa usvajanjem digitalnih tehnologija, dok mlađa populacija pokazuje veći interes i sposobnost za korištenje digitalnih rješenja.

Banke, zajedno s regulatornim institucijama, prepoznale su potrebu za kontinuiranom edukacijom klijenata i uvođenjem dodatnih inicijativa koje olakšavaju pristup digitalnim kanalima, poput jednostavnije elektronske registracije i sigurnih digitalnih potpisivanja dokumenata. Očekuje se da će te mjere dodatno unaprijediti digitalnu pismenost i širu upotrebu digitalnih servisa.

Na upit FENA-e u kojoj mjeri vještačka inteligencija (AI) postaje integralni dio bankarskog poslovanja u BiH, iz UBBiH ističu da vještačka inteligencija (AI) se polako, ali sigurno integriše u poslovanje bankarskog sektora u BiH.

-Banke koriste AI tehnologije kako bi unaprijedile korisničko iskustvo, optimizovale interne procese i povećale nivo sigurnosti. Konkretni primjeri uključuju implementaciju chatbota i virtualnih asistenata koji pomažu klijentima u obavljanju svakodnevnih transakcija, ali i sofisticirane sisteme za analitiku podataka koji omogućavaju bankama da personalizuju svoje usluge.

Osim toga, AI tehnologije igraju ključnu ulogu u detekciji prevara i procjeni kreditne sposobnosti klijenata, što bankama omogućava efikasnije upravljanje rizicima. Iako primjena AI-a u BiH nije na istom nivou kao u razvijenijim tržištima, ona predstavlja strateški pravac za budući razvoj bankarskog sektora – kazali su u UBBiH.

Iz tog udruženja također napominju da bankarski sektor u BiH igra ključnu ulogu kao stub i generator ekonomskog razvoja.

-Kapacitet banaka da brzo i adekvatno reagiraju na potrebe realnog sektora čini ih vitalnim dijelom ekonomskog sistema, pa možemo reći da je bankarski sektor krvotok ekonomije u Bosni i Hercegovini. Banke posjeduju kapacitete koji su dovoljni da zadovolje sve zahtjeve tržišta, uključujući finansiranje investicija, podršku malim i srednjim preduzećima, kao i razvoj novih i održivih poslovnih modela. Sposobnost da stimulišu ekonomski rast i usmjeravaju razvoj od suštinske je važnosti za stabilnost i prosperitet cjelokupne ekonomije – ističu iz UBBiH

Napominju da su banke sposobne prilagoditi svoje usluge i proizvode prema potrebama klijenata, čime omogućavaju brži razvoj poslovanja i ekonomije u cjelini. Kroz inovativne financijske proizvode, fleksibilne kreditne linije i savjetodavne usluge, banke doprinose stvaranju povoljnog okruženja za ulaganje i rast, a time i za unapređenje životnog standarda građana.

Na upit kakve su šanse da budu i kod nas smanjene kamate, s obzirom na to da se očekuje da će Evropska centralna banka smanjiti kamatne stope do kraja godine za 25 baznih poena, iz UBBiH napominju da odluke ECB-a neće imati direktni utjecaj na kamatne stope u BiH.

-Evropska centralna banka (ECB) snižava kamatne stope u cilju stimulisanja privrede. Posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere poduzete u cilju obuzdavanja inflacije, koja je sada blizu ciljanog nivoa od 2%, dale očekivane rezultate (godišnja ukupna stopa inflacije je 1,8%). Ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u eurozoni i pružanje podrške privrednom rastu. Međutim, odluke ECB-a neće imati trenutni direktni utjecaj na kamatne stope u Bosni i Hercegovini, budući da naša zemlja nije dio evropskog monetarnog sistema. Kamatne stope u BiH u najvećem dijelu nisu direktno vezane za one u EU, tako da ni prethodni rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u Evropskoj uniji. Ovo je iz razloga jer se krediti u BiH u najvećem dijelu finansiraju iz domaćih depozita – kazali su za FENU u UBBiH.

Naša zemlja se, kako dodaju, može pohvaliti relativno niskim prosječnim kamatnim stopama u odnosu na zemlje regiona, pa čak i na određeni broj članica EU, što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na finansijskom tržištu BiH zasigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta EU.

-Iako je rast EURIBOR-a doveo do određenog porasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je EURIBOR dugo vremena imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast. Uprkos tome, rast kamatnih stopa u BiH bio je znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope. Veliki broj klijenata je prihvatio ovu ponudu, čime su minimizirali utjecaj promjena kamatnih stopa na svoje obaveze. Ovakve mjere omogućile su našim građanima i privrednim subjektima da se lakše nose s promjenama na tržištu, a time i da zadrže stabilnost u planiranju svojih financijskih obaveza – kazali su u UBBiH.