Futurolog predviđa: Fizički novac nestaje, nove banke će profitirati
Cilj svake organizacije je istaknuti se i prilagoditi dinamičnom tržištu koje se uplivom vještačke inteligencije (AI) u proteklih nekoliko godina značajno izmijenilo.
O tome kako tehnološke inovacije oblikuju organizacije na poslovnoj konferenciji Future Tense 15. maja u Zagrebu govorit će futurolog Lase Jonason, stručnjak za tehnološke transformacije i direktor na Copenhagen Institute for Futures Studies.
S više od dvije decenije iskustva u velikim korporacijama, Jonason je kao stariji futurolog na Institutu stekao duboko razumijevanje kako tehnološke inovacije oblikuju organizacije. Prema njemu, uspješne organizacije karakteriše njihova vještina, ne samo usvajanja AI, već i primjena alata za promišljanje o budućnosti.
“Tehnologija je alat za digitalnu transformaciju, ali upravljanje promjenama je nacrt. Ono što pretvara digitalnu promjenu u digitalni uspjeh leži u razumijevanju ljudskog elementa – kulture, strahova, nadanja”, smatra Jonason.
Radikalne promjene
Muskov Neuralink nedavno je ugradio bežični čip u mozak Nolandu Arbaugu, 29-godišnjaku koji je ostao paralizovan nakon saobraćajne nesreće, a koji sada, zahvaljujući tehnologiji, vlastitim umom može da pomjera kursor miša i tako odigra partiju šaha. Hoćemo li u budućnosti u trgovinama i bankama plaćati treptajem oka, pitali smo futurologa.
“Već koristimo prepoznavanje lica za otključavanje telefona, a zjenica je dobro prilagođena za jedinstvenu identifikaciju, pa tehnologija koja bi to omogućila već postoji, no moguće su i druge metode osiguranja jednostavnog korisničkog iskustva jer ne možemo dopustiti da plaćanja prođu bez našeg pristanka. Mislim da postoji mnogo sigurnosnih problema u smislu da samo trepnete okom i obavite plaćanje. Kada razmišljam o Neuralinku, definitivno razmišljam o čitanju misli kako bismo efikasnije komunicirali, pogotovo ljudi s različitim poteškoćama koji ne mogu da se izražavaju”, objasnio je Jonason.
U nordijskim zemljama, kaže Jonason za Poslovni dnevnik, čini se da su kovanice i novčanice već nestale. “Vjerujem da je samo pitanje vremena kada će se troškovi održavanja trenutnog sistema s fizičkim valutama ocijeniti kao previsoki u poređenju s njihovom ograničenom upotrebom. U sjevernim zemljama niste često u dodiru s fizičkim novcem, pa bi neki mogli tvrditi da je već nestao, no druge zemlje mnogo zaostaju, pa će za to trebati još neko vrijeme, no nisam u poziciji da dajem predviđanja o tome”, istakao je Jonason.
Opšta digitalna transformacija pred banke stavlja nove izazove, dodao je.
“Rizik gubitka direktnog kontakta s korisnicima nešto je o čemu bih se brinuo da sam dio finansijskih institucija. No, banke će ipak moći da odgovore na to – ali moraju da razumiju rizik i načine na koje drugi učesnici mogu da posreduju u njihovim poslovnim modelima.
Digitalne valute banke bi mogle učiniti irelevantnim. Posljednjih godina pokazalo se da je vrlo teško stvoriti povjerenje unutar raznolikih decentralizovanih poslovnih modela. “Važan element je krhkost modela upravljanja koji povezuje decentralizirane sisteme sa ‘stvarnim svijetom’, gdje smo vidjeli da su ljudi počinili prevare”, pojasnio je Jonason.
Ipak, mnoge su banke već potpuno digitalne.
“Taj će se razvoj prema digitalizaciji vjerovatno nastaviti. No, danas još postoje koristi povezane s fizičkom prisutnošću, pa bismo mogli vidjeti da banke razvijaju poslovne modele kako bi se povezale s lokalnim zajednicama izvan radnog vremena. Ako se to dogodi, takve nove banke mogle bi snažno profitirati od fizičke prisutnosti”, tumači futurolog.
Komentarisao je i strah da bi digitalni novac mogao biti hakovan, prenosi Investitor me.
“Hakovanje bankarskog sistema je očito rizik, ali također je i nešto u što su uložene ogromne količine novca da se to spriječi. Kada govorimo o kriptovalutama, tu također postoje rizici, no možemo raspravljati o sistemu bitcoina koji je na tržištu od 2008. godine i koji se stvarno pokazao vrlo teškim za hakovanje”, istakao je Danac.
Pretjerani strah
Bojazni da će AI oduzimati radna mjesta smatra pretjeranim.
“Emocije treba koristiti proaktivno. AI dovodi do strukturnih promjena pa vrlo često kažem da vaš posao neće zamijeniti AI, ali će ga zamijeniti neko ko je jako dobar u AI-ju. Prva stvar na koju bismo trebalo da se usredsredimo je kako možemo da naučimo uz AI da bolje obavljamo svoj posao. Mislim da su banke proteklih godina stvarno digitalizirale puno postojećih poslova i da su mnogi zbog toga ostali bez posla, ali istovremeno su uposlili one s novom sviješću”, ističe Jonason.
Prije nego što AI “preuzme svijet”, postoji drugi rizici o kojima trebamo brinuti, dodao je futurolog. “Najprije, kako vještačka inteligencija zapravo može da odvrati našu pažnju od nas samih. Vidimo da i djeca i odrasli mnogo koriste društvene mreže i iznenada mijenjaju ponašanje. Ti su nam rizici mnogo bliži, trebalo bi da ih imamo na umu”.
Paradoksalno, AI bi nam mogao pomoći da više “postanemo ljudi” i posvetimo se sebi, smatra.
“Vještačka inteligencija može da preuzme administrativne zadatke koji su nama često dosadni kako bismo se mogli usredsrediti na druge stvari. Istorijski gledano, automatizacija zapravo nije dovela do mnogo dodatnog slobodnog vremena, već do toga da sve radimo detaljnije i razmišljamo o uslugama na nove načine. Ipak, postoje potencijalni pozitivni ishodi upotrebe vještačke inteligencije. Mogli bismo je koristiti da postanemo slobodniji i provodimo više vremena uživajući, što je pozitivan scenario”, zaključio je danski futurolog, jedan od predavača na poslovnoj konferenciji Future Tense 15. maja u Zagrebu.
