Apple bi mogao da iskoristi krizu sa RAM memorijom za jače širenje na PC tržištu

To se već pokazalo sa predstavljanjem MacBook Neo modela početkom marta.

Iako dolazi sa samo 8 GB RAM memorije, ovaj uređaj ne ostavlja utisak kompromisnog proizvoda, što pokazuje koliko su Appleovi čipovi i softverska optimizacija važni za ukupan doživljaj. Upravo zato bi za Apple bilo pogrešno da ovaj model tretira kao izolovan slučaj, jer odluke koje su omogućile nastanak Neo računara predstavljaju rijetku priliku da kompanija ozbiljnije poveća svoj udio na PC tržištu.

Kriza memorije, prednost Apple ekosistema i prilika za rast na tržištu računara

Globalna nestašica memorije posljednjih mjeseci postala je izuzetno ozbiljna. Više od 90 procenata svjetske proizvodnje memorijskih čipova dolazi iz samo tri kompanije, a dodatni pritisak nastao je kada je Micron krajem prošle godine odlučio da se povuče iz potrošačkog segmenta i fokus prebaci na AI tržište. Prema podacima koje prenosi Wall Street Journal na osnovu TrendForce analize, data centri će tokom 2026. trošiti čak 70 procenata vrhunske memorije koja bude proizvedena. Kako veliki proizvođači sve veći dio kapaciteta usmjeravaju ka enterprise kupcima, potrošačko tržište ostaje sa manje resursa, što izaziva snažan rast cijena. Counterpoint Research navodi da su cijene memorije, uključujući RAM, SSD i LPDDR5X memoriju za telefone, skočile 50 procenata u posljednjem kvartalu 2025. godine, a očekuje se dodatni rast od 40 do 50 procenata. Pojedini čelnici industrije upozoravaju da bi nestašica mogla da traje sve do 2030.

Pošto gotovo svi potrošački uređaji zavise od memorije i skladišnog prostora, posljedice su brzo pogodile čitavu industriju. Još u decembru TrendForce je upozorio da veliki proizvođači računara razmatraju povećanje cijena, a sada procjenjuje da bi cijene laptopova mogle porasti i do 40 procenata ako proizvođači i prodavci pokušaju da zaštite svoje marže, prenosi PC Press. To znači da bi laptop koji danas košta 900 dolara mogao da dostigne cijenu od oko 1.260 dolara.

U takvoj situaciji dodatni pritisak na tržište stvorio je Apple sa MacBook Neo modelom od 600 dolara. Finansijski direktor ASUS-a opisao je taj uređaj kao šok za čitavo tržište i naglasio da ga veoma ozbiljno shvataju i PC proizvođači i veliki partneri iz industrije, uključujući Microsoft, Intel i AMD. Problem za Windows proizvođače je u tome što odgovor na takav uređaj neće moći da stigne brzo, jer Neo predstavlja i tehnički i logistički izazov.

MacBook Neo se razlikuje od većine Windows laptopova već po samoj arhitekturi. Umjesto klasičnih RAM modula koristi objedinjenu memoriju koju zajedno dijele CPU i GPU, što omogućava efikasnije korištenje dostupnih resursa. Zbog toga 8 GB memorije na Neo uređaju ne djeluje isto kao 8 GB na tipičnom Windows računaru. Apple do te pozicije nije došao slučajno, već nakon više od decenije razvoja sopstvenih čipova.

Sa druge strane, Microsoft od 2024. godine za Copilot+ računare zahtijeva najmanje 16 GB RAM memorije i 256 GB SSD prostora. Iako Copilot+ nije napravio veliki tržišni proboj, taj program je gurnuo proizvođače kao što su ASUS i Dell ka jačim i skupljim uređajima. Istovremeno, Microsoft jeste unaprijedio podršku za ARM procesore kroz Windows, ali i dalje je teško zamisliti da Windows proizvođači ozbiljno odgovore Appleu vraćanjem na starije ili slabije x86 platforme sa manje memorije.

Qualcomm Snapdragon X2 Plus djeluje kao potencijalno privremeno rješenje, ali i tu postoje neizvjesnosti. Iako na papiru može da ponudi performanse slične Apple A18 Pro čipu, nije jasno da li je proizvodnja dovoljno razvijena niti da li OEM partneri imaju veliko interesovanje. Trenutno postoji veoma malo modela sa tim čipom, a i oni su skuplji od MacBook Neo uređaja. Čak i ako bi se neki postojeći model prilagodio za direktnu konkurenciju, ostaje problem što Windows 11 i dalje traži više memorije da bi radio dovoljno dobro.

Appleova dodatna prednost je i u lancu snabdijevanja i poslovnom modelu. Kompanija je godinama ulaganjima gradila veću nezavisnost, uključujući razvoj sopstvenih Wi Fi i Bluetooth čipova, pa nema iste troškove i zavisnosti kao proizvođači koji se oslanjaju na spoljne partnere. Takođe, Apple ne plaća Microsoft licencu za Windows, što dodatno utiče na troškove konkurencije. Zbog svega toga proizvođači kao što su ASUS, Lenovo, Dell i HP rade sa znatno tanjim maržama.

Apple pritom ima daleko zdraviju profitnu strukturu. U 2025. ostvario je bruto profitnu maržu od gotovo 36,8 procenata na proizvodima, dok su usluge donele još veću maržu. Poređenja radi, ASUS se posljednjih kvartala kretao oko 15,3 procenata. HP je investitorima čak poručio da RAM sada čini više od trećine troška proizvodnje njihovih računara. Ako se nestašica memorije nastavi, mnogi proizvođači biće primorani da podižu cijene kako bi sačuvali profitabilnost.

Apple nije u istoj poziciji. iPhone je nedavno imao najbolji kvartal do sada, a pad prihoda od Mac segmenta nije bitno uzdrmao ukupne rezultate kompanije. Dok su za Lenovo, Dell, HP i ASUS PC računari osnova poslovanja, za Apple su oni tek jedan dio mnogo šireg i stabilnijeg biznisa. Upravo to mu daje prostor da agresivnije nastupi na tržištu.

Kako ulazi u novu fazu svog razvoja, Apple možda nikada nije bio u boljoj situaciji da ojača upravo na tržištu na kojem je i nastao. Udio kompanije u PC segmentu dugo se kreće oko 9 do 10 procenata, što znači da je stabilno među većim proizvođačima, ali ne i vodeći igrač. Međutim, kada jedna komponenta poput memorije počne da čini trećinu troška novog računara, uobičajena pravila tržišta više ne važe.

Zato bi Apple, dok traje ova kriza, mogao ozbiljno da razmotri strategiju u kojoj bi žrtvovao dio profita da poveća tržišni udio. Do sada je kompanija uglavnom štitila marže, pa je, na primjer, podigla cijenu novih MacBook Air i MacBook Pro modela za 100 dolara, uz povećanje osnovnog prostora za skladištenje. Ipak, u narednom periodu mogla bi da ode korak dalje i zadrži ili čak spusti cijene svojih računara do tačke na kojoj konkurencija ne može da odgovori ni cijenom ni performansama. Ako Lenovo, HP i drugi ne budu mogli da pariraju Appleu ni po jednom od ta dva osnova, potrošači bi mogli u većem broju da pređu na Mac računare. Za Apple, ovo bi mogla biti prilika kakva se ne pojavljuje često.