Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je na 5,15 posto, dok je u 2024. godini iznosila 6,46 odsto.
Vrijednost izvoza žitarica lani iznosila je 14,3 miliona KM, što predstavlja pad od 9,01 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je vrijednost uvoza dostigla 278,5 miliona KM, bilježeći rast od 14,14 posto u poređenju sa prethodnom godinom.
Najznačajnija izvozna tržišta u 2025. godini bila su Hrvatska, Italija, Srbija, Turska i Crna Gora, a uvozna Srbija, Mađarska, Hrvatska, Italija i Slovenija.
"Izvoz je dominantno obuhvatao kukuruz, pšenicu i ječam, pri čemu se posebno izdvaja količinski rast izvoza kukuruza. S druge strane, kod uvoza žitarica zabilježen je rast i u količinskom i u vrijednosnom smislu", navode iz Komore, prenosi BHRT.
Ističu da Hrvatska zadržava apsolutno dominantnu poziciju u obje posmatrane godine, iako je lani evidentiran pad ukupnog izvoza žitarica, dok Italija u prošloj godini bilježi relativni rast vrijednosti izvoza u BiH, što upućuje na plasman žitarica veće tržišne vrijednosti.
Kako je navedeno, Slovenija ostaje stabilno tržište bez značajnijih oscilacija, Austrija bilježi blago povećanje izvoza u BiH u 2025, dok je izvoz u Srbiju u padu u odnosu na 2024. godinu.
"Ukupno posmatrano, izvoz žitarica u prošloj godini i dalje je snažno oslonjen na regionalna tržišta, uz primjetan, ali umjeren pomak ka tržištima EU", zaključuju iz Vanjskotrgovinske komore.
