U Federaciji BiH je napravljen značajan finansijski deficit kao rezultat enormnog uvoza visokosubvencionisanih poljoprivrednih kultura i prerađevina iz inostranstva mada se u Federaciji većina uvezenog mlijeka, mliječnih prerađevina, mesa, voća, povrća, grožđa, ljekovitog i aromatičnog bilja te prerađevina od ovih poljoprivrednih kultura uzgaja i prerađuje na adekvatan način. Nedostatak poticaja i zaštite domaće proizvodnje je doveo do apsurda da Država sa izuzetnim potencijalima za agrarnom produkcijom koja je mogla zadovoljiti potrebe ne samo domaćeg stanovništva već ostvariti značajne izvozne prihode, usmjerava milijarde KM prema drugim, enormno bogatim i razvijenim Državama koje, za razliku od BiH, imaju konzistentnu i odgovornu agrarnu politiku.
Nitko ne može osporiti notornu činjenicu da su brojni, ne samo individualni već i pravni agrarni subjekti, u nedostatku institucionalne podrške i zaštite, napustili djelatnost kojom su se, u brojnim slučajevima, bavili desetljećima. Svake godine je sve teže naći radnike koji će brati voćne plodove, povrće, čuvati stoku, raditi na farmama budući da isti odlaze glavom bez obzira u uređene Države koje imaju odgovornu agrarnu politiku. Obezvrijeđeni pojedinci i kompletne familije su predstavljali i još uvijek čine najveći dio populacije bosanskohercegovačkog stanovništva koja napušta besperspektivnu Državu.
Prije par dana je predstavljen Nacrt budžeta Federacije BiH koji je, između ostalih, tretirao i sektor poljoprivrede. Predloženi budžet za agrarne poticaje je povećan za 18,3 miliona KM što predstavlja najveće povećanje sredstavanamijenjenih agraru Federacije BiH između dvije budžetske godine od kraja rata do danas. Ovo povećanje osim većegnovčanog iznosa znači i ohrabrujuću promjenu shvatanja uloge bosanskohercegovačkog agrara koja se desila prije svih kod sadašnjeg i vjerovatno budućeg Premijera Federacije što predstavlja nedvojbeno nemjerljiv dobitak za agrar Federacije BiH.
Ipak, prijedlog povećanja „agrarnog budžeta“ nije dovoljan i on bi trebao doseći neophodni minimum od 95 miliona KM u 2020. godini o kojem su već postignuti preliminarni dogovori budućih partnera u vlasti. Ovaj iznos je nešto na čemu Demokratska fronta kao odgovoran budući koalicioni partner i faktor izričito insistira. Ohrabreni smo izuzetno dobrim finansijskim stanjem u Federaciji BiH o kojem izvještavaju Premijer i Dopremijerka Federacije a koje posljedično garantuje da se ovaj minimum može izglasati na skoroj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Osim ohrabrujućeg povećanja visine poticajnih sredstava koja će biti usmjerena, prije svega na kapitalna ulaganja (investicijske projekte) i ruralni razvoj, poljoprivrednici Federacije mogu definitivno računati na uvođenje reda u sistemu dodjele poticaja što će rezultirati stabilizacijom kako animalne tako i biljne proizvodnje koja je u prethodnim godinama „bačena na koljena“. Neophodno je pokrenuti usnulu, letargičnu i deprimirajuću administraciju kojaje nespremna za korištenje fondova Evropske komisije u smislu podrške ruralnom razvoju Federacije BiH. Slijedi i „discipliniranje Razvojne banke Federacije“ koja je „zaboravila“ da je njena Zakonom definisana obaveza da razvija osim onoga što je njenim stratezima bilo „interesantno“ i agrar Federacije. Ona je očigledno u prethodnim godinama zalutala u svojim interesnim stranputicama što su poljoprivrednici itekako osjetili na svojoj koži. U 2020. godini će i ona ponovo početi obavljati svoju ulogu zbog koje je i formirana. To joj obećavamo, navodi se u saopćenju prof. dr Ahmeda Džubura.
Biznis.ba
