Kako bi dobio potvrdu da je lokalna zajednica s povoljnim poslovnim okruženjem, grad Trebinje je u postupku sertifikovanja za BFC SEE sertifikat usvojio niz novina u radu administracije i unaprijedio komunikaciju s privrednicima i građanima.
Luka Petrović, gradonačelnik Trebinja, u intervjuu za "Nezavisne" kaže kako je ovo tek prvi korak, te kako su zaposleni u administraciji na čelu s njim svjesni da predstoji nastavak rada, u skladu sa zahtjevima standarda.
"Mislim da smo znatno poboljšali komunikaciju s investitorima, što dokazuje i ovaj standard, a da još moramo raditi na uređenju poslovnih zona. Kroz niz mjera i podsticaja pokušavamo da stvorimo što bolje uslove za život i rad u Trebinju, kako za investitore, tako i za sve građane", kaže Petrović.
NN: Koliko je teško bilo ispuniti zahtjeve za dobijanje ovog sertifikata i koji dio u ovom procesu je vama bio najteži?
PETROVIĆ: Prije svega, moram da naglasim da je ovaj sertifikat dokaz i potvrda da je opredjeljenje Gradske uprave Trebinja proaktivan, transparentan i efikasan rad, usmjeren na saradnju i pružanje usluga privrednicima i investitorima, kako onima koji već rade na teritoriji grada, tako i prema onima koji još razmatraju mogućnosti ulaganja i pokretanja biznisa u Trebinju. Moram priznati da su zahtjevi standarda visoki, ali uz bolju organizaciju rada, pokazali smo da su dostižni. Kroz postupak sertifikacije morali smo zadovoljiti 12 kriterijuma s oko 80 potkriterijuma koje nalaže standard. Na tom putu Gradska uprava je napravila niz izmjena u pojedinim procedurama rada, te formirala baze podataka koje su nedostajale, kompletirala i objavila vodiče za postupak registracije preduzeća, kao i za dobijanje dozvola, prvi put smo pripremili i usvojili srednjoročni Plan kapitalnih investicija, Lokalni akcioni ekološki plan, te ostvarili niz poboljšanja u svom radu i transparentnom odnosu prema investitorima, privrednicima uopšte. Svjesni smo da je ovo tek prvi korak i da nam predstoji nastavak rada, u skladu sa zahtjevima standarda.
NN: Da li ste osjetili neke pozitivne efekte i benefite od njega?
PETROVIĆ: U ovom momentu je rano govoriti za neke konkretne benefite samog standarda. Mišljenja sam da je benefit postignut time što smo reorganizovali i prilagodili zahtjevima standarda naš način rada s privrednicima i građanima uopšte. Zasad se ogleda u tome što je rad Gradske uprave postao transparentniji za sve građane, tako da sada svako ko posjeti veb-stranicu grada vidi, na primjer, prostorno-plansku dokumentaciju kojom raspolažemo, ili da sazna šta je sve potrebno i kome da se obrati za dobijanje građevinske dozvole ili da pogleda bazu privrednih subjekata koji rade na teritoriji Trebinja, te još niz drugih primjera, da provjeri rad administracije tako što će pogledati pregled planiranih i izvršenih investicija za prošlu godinu.
NN: Koliko je administracija bila spremna da se prilagodi njegovim zahtjevima?
PETROVIĆ: Gradska uprava je, očigledno, bila spremna da se suoči s ovim izazovom. Postupak i pripremanje dokaza za sertifikaciju iziskivali su dodatno angažovanje službenika, kao i određene promjene u dosadašnjem načinu obavljanja posla. Mišljenja sam da je ova administracija dorasla izazovu koji je pred nas postavio jedan ovakav standard.
NN: Kako su privrednici reagovali na ove procese s obzirom na to da je jedan od uslova dobijanja sertifikata i njihovo aktivno učešće u donošenju pojedinih odluka i stvaranju poslovne klime?
PETROVIĆ: Jedan od uslova koje propisuje BFC standard jeste formiranje i funkcionisanje Privrednog savjeta kojim predsjedava gradonačelnik, a članovi su predstavnici privrednika. Ispunili smo ovaj uslov i možemo reći da smo naišli na izuzetno pozitivnu reakciju privrednika koji imaju priliku da neposredno na sastancima iznesu probleme s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu. Rad Privrednog savjeta je takođe transparentan i svi zapisnici sa sastanaka se nalaze na zvaničnoj internet stranici grada. Mišljenja smo da je od izuzetne važnosti da se ti sastanci održavanju redovno te da privrednici još više treba da učestvuju u njima, da se njihovi zahtjevi i potrebe još bolje čuju. Zajednički pristup rješavanju problema na koje privrednici naiđu u svakodnevnom radu je jedini način da sačuvamo postojeća radna mjesta, te stvorimo pretpostavke za nova. U narednom periodu planiramo da još više predstavnika privrede direktno uključimo u rad Privrednog savjeta, kako bismo podstakli još bolju saradnju.
NN: Koje su prednosti vaše lokalne zajednice u privlačenju investicija u odnosu na druge?
PETROVIĆ: Vjerovatno vam je poznato da je Trebinje u prethodnom periodu doživjelo ekspanziju u razvoju vinarija i da postajemo sve poznatiji po kvalitetnim vinima koja možete naći u restoranima i trgovinama na prostoru bivše Jugoslavije, pa i mnogo šire. Pored navedenog, mišljenja sam da Gradska uprava Trebinja ima odgovoran odnos prema zajednici, jer smo pokrenuli i sprovodimo više od 25 mjera i programa koji za cilj imaju podršku privrednicima u otvaranju novih radnih mjesta (programi za zapošljavanje i samozapošljavanje), te pomoć određenim kategorijama stanovništva u rješavanju osnovnih, životnih, pitanja. Možemo se pohvaliti i činjenicom da ekonomski pokazatelji poslovanja privrede grada govore da pokrivenost uvoza izvozom iznosi 106 odsto. Najznačajniji proizvodi koji se izvoze su konditorski proizvodi, alati za mašinsku industriju i električna energija. Značajne izvozne rezultate bilježimo u izvozu vina i alkoholnih pića, eteričnih ulja, ribe, ljekovitog bilja.
NN: Koje su najveće prepreke s kojima ste se suočavali u privlačenju novih investitora?
PETROVIĆ: Prepoznali smo da su loša putna infrastruktura i nedovoljno dobra saobraćajna povezanost jedna od glavnih prepreka za privlačenje novih investicija. Mislim da smo znatno poboljšali komunikaciju s investitorima, što dokazuje i ovaj standard, a da još moramo raditi na uređenju poslovnih zona. Kroz niz mjera i podsticaja ( više od 25) pokušavamo da stvorimo što bolje uslove za život i rad u Trebinju, kako za investitore, tako i za sve građane.
NN: Ko su najvažniji investitori u vašoj lokalnoj zajednici?
PETROVIĆ: Najvažniji investitor u ovom trenutku je gospodin Rodoljub Drašković sa svojim koncernom "Swisslion", koji trenutno direktno zapošljava više od 1.000 radnika.
Procjenjujemo da je do sada u razvoj prerađivačke industrije, kao i u izgradnju turističko-rekreativnog kompleksa "Grad sunca", uložio više od 70 miliona KM. U oblasti poljoprivrede ovog puta ću pomenuti samo kompaniju "Popovo polje" i gospodina Milovića. Kompanija se bavi uzgojem voća i pod sloganom "Volim voće" uspješno uzgaja i u zemlji i inostranstvu plasira voće izuzetnog kvaliteta. Pored gorepomenutih investitora, koji su došli u Trebinje i uložili značajan kapital u razvoj svojih kompanija i koji zapošljavanju veliki broj radnika, moram pomenuti, ne manje značajne, domaće investitore, koji decenijama opstaju na tržištu i zapošljavanju veliki broj radnika u oblastima poljoprivrede, gdje ima više od 20 vinarija koje uspješno rade i koji su postali pravi ambasadori Trebinja. Tu su i kompanije koje se bave otkupom i preradom ljekovitog bilja, zatim proizvodnjom i izvozom konzumne svježe pastrmke, građevinska preduzeća, preduzeća koja se bave tekstilnom industrijom kao i sve veći broj hotela, motela, restorana i mnogi drugi privredni subjekti. Posebno hoću da naglasim da nam je svako radno mjesto izuzetno važno.
Biznis.ba / NN
