U junu 2024. industrijska proizvodnja ostala je nepromijenjena u europodručju, a u EU je porasla za 0,1 posto. U julu 2024. u usporedbi sa julom 2023. industrijska proizvodnja smanjena je za 2,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU.
Najveći mjesečni pad zabilježen je na Malti, od 5,5 posto a slijede Estonija, u kojoj je industrijska proizvodnja smanjena za 4,8 posto i Rumuniji, s padom od 3,4 posto. Najveći porast zabilježen je u Irskoj, za 9,2 posto, Hrvatskoj za osam posto i Belgiji od 7,3 posto, navodi Eurostat.
Na mjesečnoj razini, na području eurozone, u julu 2024., u usporedbi s junom 2024., industrijska proizvodnja smanjena je za 2,8 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, 1,6 posto za kapitalna dobra, 1,3 posto za intermedijarne proizvode. Povećanje je evidentirano za netrajne proizvode za široku potrošnju za 1,8 posto te u sektoru energije za 0,3 posto
U EU industrijska proizvodnja manja je za 2,2 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, 1,7 posto za kapitalna dobra te 1,3 posto za intermedijarne proizvode. Povećanje je razvidno za 2,1 posto u sektoru netrajni proizvodi za široku potrošnju te u sektoru energije za 0,4 posto.
Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Mađarskoj, od 6,4 posto, Estoniji od 5,8 posto kao i Njemačkoj, i to od 5,5 posto. Najveći porast industrijske proizvodnje zabilježen je u Danskoj, i to od 19,8, Grčkoj od 10,8 posto i Finskoj, koja je zabilježila rast od 6,4 posto.
Na godišnjoj razini, na području eurozone industrijska proizvodnja manja je za 5,3 posto za kapitalna dobra, 4,4 posto za trajne proizvode za široku potrošnju te 2,9 posto za intermedijarne proizvode. Povećana je industrijska proizvodnja za 2,2 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju te 1,7 posto u sektoru energije, prenose Financije hr.
U EU industrijska proizvodnja manja je za 5,4 posto za kapitalna dobra 2,7 posto za intermedijarne proizvode, 3,5 posto za trajne proizvode za široku potrošnju, dok je rast evidentiran, prema podacima Eurostata, u sektoru 3,9 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju te 2,3 posto za energiju.
„Umjesto rasta u početku trećeg tromjesečja, industrija eurozone potonula je još dublje u kontrakciju. I još je gore nego što izgleda, budući da su nepouzdane irske brojke porasle za deset posto na mjesečnoj razini, dodajući gotovo jedan postotni bod rastu eurozone. Bez toga, eurozona bi se smanjila za 1,2 posto predvođena vrlo slabom Njemačkom“, rekao je analitičar Oxford Economicsa, Daniel Kral.
Njemački podaci – zabrinjavajući
Kriza najveće evropske ekonomije produbila se i u augstu, s oštrim padom novih narudžbi i slabljenjem potražnje, osobito u građevinskom sektoru, prema podacima Indeksa menadžera nabave (PMI), objavljenim početkom sedmice.
Istraživanje Hamburške komercijalne banke (HCOB) pokazalo je da je njemački PMI proizvodni indeks pao na petomjesečni minimum od 42,8 u augustu, s 43,2 u julu. Pad odražava smanjenu proizvodnju i pad zaposlenosti, što ukazuje na višak kapaciteta u tvornicama.
Slaba potražnja dovela je, pak, do kraćih rokova isporuke za inpute 22. mjesec zaredom. U međuvremenu su troškovi dostave porasli, dok su ukupne cijene inputa pale. Njemačka automobilska industrija, koja čini okosnicu evropskog tržišta automobila, posebno je teško pogođena vanjskom konkurencijom.
“Tipično, tokom posljednjih 30 godina, industrija se uspjela oporaviti u roku od najviše 20 mjeseci nakon početka recesije. Ovaj put je, međutim, drugačije. Čini se da je Kina glavni faktor, povećavajući konkurenciju njemačkim industrijskim firmama, posebno u sektoru automobila i strojeva. Najznačajniji čimbenik koji utječe na njemački proizvodni sektor je sve veći gubitak globalnog tržišnog udjela njemačkih proizvođača automobila i strojeva u odnosu na konkurente. Nažalost, ovaj problem je tu da ostane”, rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist HCOB.
Tržišne vrijednosti vrhunskih proizvođača automobila, kao što su BMW AG, Mercedes-Benz AG, Porsche i Volkswagen su na rekordno niskim razinama ili veoma blizu njih. Volkswagen, koji je nedavno smanjio proizvodnju u Njemačkoj, označavajući prvo zatvaranje svojih fabrika u zemlji od 1938. godine, sada trguje sa samo tri puta većom zaradom od očekivane, i ona je također najniža u svojoj historiji.
I brojne druge fabrike su u problemima. Njemački kemijski div BASF objavio je da će do kraja godine ugasiti proizvodnju herbicida u dvije fabrike zbog visokih troškova. Kompanija u Frankfurtu i Knapsacku proizvodi herbicid glufosinat-amonijak također se sve teže nosi s konkurencijom generičkih proizvođača, alternativnih tehnologija i visokih troškova energije i sirovina, priopćeno je iz firme. Oko 300 radnika zadržat će radni odnos do kraja iduće godine a kompanija će u idućoj fazi postupno smanjivati broj zaposlenih u dogovoru s njihovim predstavnicima.
Uprava smanjenim troškovima nije uspjela poboljšati profitabilnost pa će BASF ubuduće aktivni sastojak glufosinat-amonijak GA kupovati od drugih dobavljača.
