20+ godina
sa vama
Zbog energetske krize

Njemački životni standard doživio najveći pad još od Drugog svjetskog rata

Autor: Biznis.ba
Foto: Bundestag
Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu dovela je do najvećeg pada životnog standarda u Njemačkoj.

To je najveći od Drugog svjetskog rata i pad proizvodnje uporediv je sa krizom iz 2008., istakla su dva bivša ekonomska savjetnika tamošnje vlade.

Neuspjeh u zaštiti njemačke industrije od skoka cijena energenata mogao bi 2020-e pretvoriti u "izgubljenu deceniju za Njemačku" i dodatno podstaći uspon krajnje desne stranke Alternativa za Nemačku (AfD), zaključak je radnog dokumenta dvaju ekonomskih stručnjaka koji su svojevremeno bili savjetnici vladajućih u Njemačkoj, a objavljenog u Forumu za novu ekonomiju.

Plate u najvećoj evropskoj ekonomiji srozale su se 2022. najviše od 1950-ih, upozoravaju oni.

Ekonomija je pala za 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2023. i očekuje se da će se ponovno smanjiti u prvom kvartalu 2024. To bi značilo tehničku recesiju.

A crna je i prognoza Međunarodnog monetarnog fonda za 2024. i 2025. Očekuje se da će njemački ekonomski rast u 2024. i 2025. biti niži od bilo koje uporedive napredne ekonomije, osim Argentine.

No s obzirom na to da je riječ o četvrtoj po veličini ekonomiji svijeta, ljudi u Njemačkoj i dalje zarađuju znatno više od svjetskog prosjeka. Koliko se zapravo može zaraditi, kako stoje njemačke plate u poređenju sa ostalim evropskim zemljama i kakve su razlike u platama po branšama?

Koliko zarađuju Nijemci?

U prosjeku njemački zaposleni godišnje zarade 51.876 eura bruto (aritmetička sredina zaposlenih na puno radno vrijeme), odnosno mjesečno 4.323 eura (bruto), podaci su Nemačkog zavoda za statistiku. Prema istraživanju GfK-a, prosječni neto prihod na nivou cijele prošle godine iznosio je 26.271 euro.

No takva plata često je nedostižna prodavcima, negovateljima ili onima koji se brinu za decu i mlade.

Zaposleni u sektoru finansijskih usluga i usluga osiguranja zaradili su u aprilu 2023. najveću platu – 5.841 euro (bruto), a slijedi ih IKT sektor s platom od 5.779 evra. Primanja u javnom sektoru prosječno su iznosila 4.323 eura. U građevini je pak prosječna plata bila oko 3.600 eura bruto.

Ali u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, kao i u ugostiteljstvu, plate su i dalje relativno niske – samo oko 2.800 eura.

Jaz u platama muškaraca i žena isti kao 2002.

Na visinu plate, pored sektora u kojem radite, u velikoj mjeri utiče pol, ali i mjesto u kojem radite. Čak i više od trideset godina od ujedinjenja Njemačke vidljiva je nesrazmjera u primanjima između zapada i istoka Nemačke. Savezne pokrajine sa istoka pritom su se nagurale na dnu ljestvice, a najveću prosječnu platu građani imaju u Hamburgu.

Žene u prosjeku zarađuju 12,7 posto manje od svojih muških kolega za isti posao, a stanje se gotovo nije mijenjalo od 2002. Prema proračunima online berze rada, žene u Njemačkoj prosječno zarađuju 5.750 eura manje od muškaraca.

Njemačke plate u poređenju sa ostatkom Evrope

Studija GfK-a s kraja prošle godine, koja u obzir uzima raspoloživi neto dohodak Evropljana, pokazuje da je prosječna neto plata stanovnika u Evropi u 2023. iznosila 17.688 eura na godišnjem nivou. Najveću platu pritom imaju građani Lihtenštajna, u kojem je prosječan stanovnik prošle godine zaradio čak četiri puta više od evropskog prosjeka – 68.843 eura. Švicarska je na drugom mjestu sa 49.592, a slijedi Luksemburg sa prosječnom godišnjom neto platom nešto manjom od 41.000 eura.

Njemačka se pak sa svojom prosječnom godišnjom platom od 26.271 eura na evropskoj ljestvici našla na devetom mjestu od 42 zemlje, i to iza Irske, u kojoj je plata bila veća za 600 eura, i Austrije, u kojoj je bila za 400 eura veća.

Ukupno je samo 16 zemalja 2023. imalo neto prihod veći od evropskog prosjeka, a ispod crte se, između ostalog, našla i Španija. Ukrajina je i dalje na začelju s 2.478 eura, što je samo 14 posto prosečne plaće u Evropi, izvijestio je Tportal.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba