Pad njemačke ekonomske proizvodnje može se porediti s finansijskom krizom 2008., pokazuju procjene bivših ekonomskih savjetnika u Vladi Njemačke.
U zajedničkom izvještaju kreiranom kako bi pokazao dubinu ekonomske krize u Njemačkoj, istaknuto je da su realne zarade u zemlji tokom 2022. pale na nivo na kojem nisu bile od 1950, piše britanski The Guardian.
Neuspješna zaštita njemačke industrije od rasta cijena energenata mogla bi da pretvori ovu deceniju u izgubljenu za Njemačku i da dalje potpomogne rast populističke desničarske stranke AfD, upozorili su autori u izvještaju koji je objavio "Forum for New Economy".
- U eri konflikta, klimatskih i geopolitičkih kriza, uspon AfD-a je poziv na buđenje. Pad životnog standarda koji su Nijemci doživjeli je bez presedana još od Drugog svjetskog rata.
Tačno je da faktori koji su uticali na uspon AfD-a nisu samo ekonomski, ali je također nemoguće ignorisati kako je neviđeno srozavanje života u Njemačkoj išlo ruku pod ruku s rastućom popularnošću krajnje desnice - poručila je Isabella Weber, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu Massachusetts.
Weber je bila članica stručne komisije na visokom nivou koju je njemačka Vlada zadužila da osmisli način da zaustavi cijene energenata za firme i domaćinstva 2022. Koautor studije uz Weber, profesor Tom Krebs bio je viši savjetnik ministra finansija pod Olafom Scholzom, današnjim njemačkim kancelarom.
Njihovi nalazi ukazuju koliko jako je najveća evropska ekonomija još uvijek potrešena od posljedica ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Međunarodni monetarni fond je predvidio da će rast njemačke ekonomije u 2024. i 2025. biti manji od bilo koje uporedive napredne ekonomije osim Argentine, piše Patria.
Ekonomija se smanjila za 0,3 posto u posljednja tri mjeseca 2024. i očekuje se da će se ponovo smanjiti u prvom kvartalu 2024. Dva uzastopna kvartala u kojima se bilježi pad proizvodnje su definisani kao tehnička recesija.
Weber i Krebs su istakli da dva istaknuta rasta podrške AfD-u 2022. i 2023. koincidiraju s periodima nesigurnosti kada njemačka Vlada nije znala kako da se izbori s uticajima šokova cijena energenata na životni standard.
Oni su izračunali da su realne plate mjerene u odnosu na prognoze prije krize pale za 4 posto od aprila 2022. do marta 2023., dok je proizvodnja pala za 4,1 posto.
Kad se u jednačinu uključi i šteta koju je kriza koronavirusa nanijela proizvodnji, rezultat je da je na kraju 2023. ona bila za 7 posto niža od trenda prije krize. Realne zarade su bile 10 posto niže.
Ekonomisti tvrde da je zaustavljanje cijena energenata, koje je Scholzova koaliciona Vlada uvela kasne 2022., bilo ispravan politički odgovor, ali da je kašnjenje u primjeni, u vrijeme kad je tržišna cijena gasa naglo skočila, dovelo do snažnog povećanja podrške AfD-u tokom ljeta nakon ruske invazije.
