Za narednu godinu predviđa ekonomski rast od 2,4 posto.
Međunarodna finansijska institucija sa sjedištem u Londonu navela je da je ekonomija u Sloveniji u prvoj polovini godine prevladala period stagnacije i ojačala za oko jedan posto.
Deficit kao 2025.
Industrijska proizvodnja i investicije u početku su bili opterećeni neizvjesnošću oko globalne trgovine, ali rast je podržalo građevinarstvo.
Inflacija je prošle godine u prosjeku iznosila oko 2,5 posto, dok se rast plata ubrzao na sedam posto. To odražava reformu plata u javnom sektoru i značajan nedostatak radne snage usljed još uvijek niske nezaposlenosti.
Deficit opće države prošle godine je neznatno porastao, više nego udvostručivši se na 2,4 posto BDP-a, potaknut višim platama u javnom sektoru. Sličan deficit očekuje se i ove godine.
Kako EBRD ističe, Slovenija je i dalje snažno uključena u švicarski farmaceutski lanac snabdijevanja, a nedavni trgovinski sporazum između SAD-a i Švicarske, kojim je utvrđeno ograničenje carina na farmaceutske proizvode od 15 posto, ublažio je rizike povezane s prethodno najavljenom carinom od 39 posto.
Očekuje se da će rast realnog BDP-a ojačati na 2,2 posto ove godine i 2,4 posto u 2027. godini, uz podršku ubrzane apsorpcije sredstava EU i oporavka privatne potrošnje.
Prognoza rasta regije EBRD-a od 3,6%
Za regiju EBRD-a, koja uključuje Bliski istok, Sjevernu Afriku i Srednju Aziju, kao i neke zemlje u subsaharskoj Africi, sada se predviđa rast od 3,6% ove godine, a očekuje se da će se rast naredne godine ubrzati na 3,7%. EBRD je revidirao svoju prognozu za ovu godinu za 0,2 procentna poena.
U novom izvještaju, institucija navodi da geopolitičke napetosti i trgovinski sporovi ostaju značajan faktor, ali njihov utjecaj na globalnu trgovinu bio je manje izražen nego što se u početku očekivalo.
Brze prilagodbe globalnim lancima snabdijevanja i rastuća potražnja za proizvodima i uslugama povezanim s umjetnom inteligencijom podržale su ekonomski zamah u mnogim ekonomijama EBRD-a. Međutim, banka ističe da puni utjecaj američkih tarifa možda još nije vidljiv.
„Ekonomije u regijama EBRD-a pokazale su se otpornijima nego što su mnogi očekivali usred stalnih trgovinskih napetosti“, rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorbcik.
EBRD predviđa rast od 2,9 posto za zemlje srednje Evrope i Baltika ove godine, koji će se usporiti na 2,7 posto u 2027. godini. Za jugoistočne države članice EU predviđa rast od 1,5 posto ili 2,3 posto, za zapadni Balkan 3,1 posto ili 3,5 posto te za centralnu Aziju 5,6 posto ili 5,3 posto ove i naredne godine.
Za istočnu Evropu i Kavkaz EBRD predviđa rast od 2,9 posto ove godine, ubrzavajući na 3,9 posto naredne godine. Za Tursku predviđa rast od 4,0 posto ili 4,5 posto.
Očekuje se da će ekonomije južnog i istočnog Mediterana ove godine porasti za 4,2 posto, a 2027. za 4,1 posto. BDP u zemljama subsaharske Afrike ove godine trebao bi porasti za pet posto, a naredne godine za 4,9 posto.
