Također, zadržana je procejna prosječne inflacije od 3,5 posto uz nagovještaj nastavka pozitivnih trendova u javnim finansijama.
Procjenu rasta BDP-a u ovoj godini poslodavci objašnjavaju oporavkom ključnih spoljnotrgovinskih partnera, izuzetno ekspanzivnom predizbornom fiskalnom politikom, snažnim tržištem rada i jačom inostranom turističkom potražnjom. Smatraju da jača turistička sezona, kao pokretač potrošnje, može dodatno da ubrza rast BDP-a.
S obzirom na to da u periodu od 2024. do 2028. očekuju sporiji rast produktivnosti u odnosu na region, ključem za stabilan rast smatraju reforme u kojima se zalažu za smanjenje poreskih nameta na srednje i veće plate, zamjenu dijela prihoda od poreza na rad sa porezima na prihode od turističkog najma kao i proširenje poreske osnovice i jednostavniji poreski sistem.
Poslodavci od značaja smatraju i fleksibilnost tržišta rada, proizvoda i usluga, usklađivanje obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada, restrukturiranje državne uprave i preduzeća, kao i olakšavanje uslova poslovanja.
Prijetnju rasta vide i u nepovoljnim demografskim kretanjima i projekcijama pada radnog stanovništva za više od 100.000 u naredne četiri godine, zbog čega se, kako navode, potreba za uvozom radne snage povećava na 50.000 godišnje, prenosi SEEbiz.
Oni pozivaju na ‘pametnije aktiviranje’ domaće radne snage i ciljanu imigraciju uz istovremeno privlačenje visokokvalifikovanih radnika u sektorima u kojima produktivnost raste u realnom smislu brže od proseka EU, kao što su IKT, turizam, građevinarstvo, poljoprivreda i delovi industrije.
“Ovakvim mjerama moguće je ograničiti potrebu za stranim radnicima na 25.000 godišnje”, kažu poslodavci.
Što se inflacije tiče, očekuju da će ovog ljeta pasti ispod 2,5 posto, a u cijeloj 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije od oko 3,5 posto, poslije 8,4 odsto prošle godine.
“Zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a, oporavku poreske potrošnje u turizmu, ubrzanju priliva novca iz fondova EU i stabilnom suficitu lokalne samouprave (0,6 posto BDP), i uprkos rastu troškova kamata (1,7 posto BDP-a) nastavlja se period uravnoteženih javnih finansija”, navode u HUP-u.
Smatraju dobrom vijesti da će, uprkos rastu deficita, javni dug 2024. godine prvi put pasti ispod 60 posto BDP-a. Poslodavci također kažu da se Hrvatska može nadati povećanju kreditnog rejtinga na nivo ‘A-‘, što trenutno sugeriše cijena zaduživanja.
