
Postignut je dogovor između zemalja članica Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta o reformi načina na koji se rješava problem posrnulih banaka.
Cilj je jačanje finansijske stabilnosti i minimiziranje uticaja na poreske obveznike.
Novi okvir pruža veću predvidivost u postupanju u takvim slučajevima. Lakše se primjenjuje na male i srednje banke kod kojih se često postupalo u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti, umjesto korišćenjem alata u okviru evropske regulative.
„Ova važna reforma nudi više opcija za postupanje s malim i srednjim bankama u krizi“, navodi Jedinstveni sanacioni odbor koji djeluje u okviru bankarske unije EU. Njegova je zadaća, između ostalog, da se bavi situacijama propasti banaka.
Sada će se lakše moći koristiti Jedinstveni sanacioni fond eurozone. Pored toga, i nacionalne šeme garancija za depozite kako bi se pokrili troškovi rješavanja insolventnosti manjih banaka, prenosi Bankar me. b
Ti izvori, kako prenosi Financial Times, sada će se moći koristiti za premošćavanje jaza kada banka nema dovoljno kapitala za pokrivanje gubitaka. Time će se izbjeći potreba za državnim spašavanjem banaka. Ipak, upotreba tih sredstava biće pod strogim nadzorom i pravilima.
Nadležni regulatori će i dalje insistirati na minimalno potrebnom kapitalu banaka kao prvoj liniji odbrane. Podrška iz šema osiguranja depozita biće rješenje u slučaju nužde.
Izmijenjena pravila predviđaju i testiranje koje treba da pokaže da li je spašavanje isplativije od likvidacije. Novi kriterijumi će uzimati u obzir i ekonomske poremećaje u pojedinim dijelovima EU koji mogu pogoditi manje banke.