Govoreći o temi „Mogućnost prolaska Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu“, zamjenik ministra Dalipagić je prisutne informirao da je konkretna aktivnost projekta Jadransko-jonske autoceste nastala kao rezultat dogovora zainteresiranih zemalja na Konferenciji europskih ministara prometa u Ljubljani 2004. godine na kojoj je usvojena deklaracija „Strategija razvoja prometne infrastrukture u širem dijelu Europe“.
Također, podsjetio je da je temelj Deklaracije prijedlog proširenja dotadašnjih paneuropskih koridora usvojenih na Konferenciji u Helsinkiju 1997. godine, pod nazivom „PETRA“, a odnosi se na područja koja su ostala nepopunjena odgovarajućim cestovnim koridorima, prvenstveno na širem području jugoistočne Europe. U sklopu Deklaracije potpisana je Zajednička izjava tadašnjih ministara prometa Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije, te naknadno Italije, Slovenije i Grčke, a jedan od elemenata ovog prometnog koridora je Jadransko-jonska autocesta, ukupne dužine oko 1.100 km.
Dalipagić je naglasio da je Bosna i Hercegovina izrazito zainteresirana da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH u dužini od 110 km umjesto prvobitno planiranih 7 km. Shodno tome, autocesta bi krenula od Počitelja, gdje bi bilo interregionalno čvorište s koridorom Vc, prolazila kroz Popovo polje do usuglašene spojne točke s Crnom Gorom na rejonu Aranđelovo/Nudo. Navedena ruta bi znatno utjecala na gospodarski razvoj tog dijela BiH i povezivanje ove bh. regije sa zapadnom Europom i Azijom.
Zamjenik ministra Dalipagić je naglasio da je izrazito važno ovo pitanje usuglasiti s Republikom Hrvatskom, s obzirom na to da je ova trasa već planirana i u prostorno-urbanističkom planu Dubrovačko-neretvanske županije na trasi Ploče – Dubrovnik.
Međutim, JASPERS, konzultantska kuća Europske unije za infrastrukturu, dala je sugestiju Hrvatskoj da se autocesta ne bi trebala graditi na navedenoj dionici isključivo zato što bi ometala izgradnju i kasniju poziciju Pelješkog mosta te da bi, s obzirom na tešku konfiguraciju terena, izgradnja te autoceste bila izuzetno skupa.
S obzirom na to da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istovremeno ima i regionalnu važnost, nadležna tijela u BiH kontinuirano sudjeluju u svim planiranim aktivnostima u kontekstu Jadransko-jonske inicijative koja je u međuvremenu prerasla u Jadransko-jonsku regiju EU (EUSAIR) sa izrađenom strategijom razvoja, a u kojoj je također istaknut problem slabe prometne povezanosti regije, jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je izdvojilo 4,4 milijuna KM za izradu planersko-studijske dokumentacije Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, čiji je rok završetka do početka listopada 2019. godine.
Zamjenik ministra je naglasio da je Jadransko-jonska autocesta identificirana kao jedan od važnijih projekata za razvoj Bosne i Hercegovine, te je kao takva našla mjesto u entitetskim i državnoj „Okvirnoj strategiji prometa Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2016. do 2030. godine“.
Zamjenik ministra Dalipagić je predložio zaključke za aktivnosti koje bi se u narednom razdoblju trebale poduzeti kada je u pitanju trasa ove autoceste, a to su: razgovori između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, trilateralni sastanak između Europske komisije, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji bi vodila komesarka EU za promet Violeta Bulc, a koji je dogovoren prilikom njenog nedavnog posjeta Sarajevu, zatim uspostava komunikacije s Dubrovačko-neretvanskom županijom u cilju verifikacije određenih rješenja iz njihovog važećeg Prostornog plana u kontekstu povezivanja s projektom Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Biznis.ba / FENA
