U avgustu 2014. predsjednik Vladimir Putin je kao reakciju na restriktivne mjere EU u jeku konflikta sa Ukrajinom uveo zabranu uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iz EU. Kakav je njihov efekat poslije četiri godine?
Brisel je od 2014. godine postepeno uvodio sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima i postupaka Moskve u cilju destabilizacije Ukrajine. Putin je potom počeo sa kontramerama da bi 2015. naredio da se unište svi proizvodi iz EU, koji su ilegalno uvezeni u Rusiju.
1. Veće cijene za ruske potrošače
Zabrana uvoza proizvoda iz EU ruske potrošače košta 0,2 odsto BDP-a, saopštila je moskovska agencija Analitikal kredit rejting (ACRA). Na prvi pogled to ne izgleda puno. Ipak, zabrana je dovela do rasta cijena hrane i robe.
"Proizvođači su iskoristili situaciju u kojoj nema normalne konkurencije kako bi ostvarili profit", kaže ovaj Aleksej Portanskij iz moskovske Više ekonomske škole za DW. Ruska akademija za ekonomiju i javni servis procjenjuje da svaki Rus od uvođenja ruskih kontrasankcija u prosjeku više potroši 4400 rublji (320 evra) godišnje.
2. Kontrasankcije
"Nakon ruskih kontrasankcija uvoz svinjetine se smanjio za dvije trećine, živine za 60 odsto, a povrća za otprilike polovinu", kaže Portanskij. Akcije ruskih proizvođača hrane su prvih dvije do tri godine porasle.
3. Lošiji kvalitet hrane
Ruski proizvođači su uglavnom zamijenili proizvođače iz zemalja EU. Porastao je i ruski uvoz iz zemalja bivšeg SSSR-a, Latinske Amerike, Azije i Afrike. Ali pod brzim porastom proizvodnje u Rusiji ispaštao je kvalitet, pre svega kada se radi o proizvodnji sira i mlijeka.
"Tržište je preplavljeno mlječnim proizvodima sumnjivog kvaliteta i sa puno vještačkih dodataka", kaže Olga Fetiševa iz moskovske Konsalting firme SRG-Group. Porastao je i uvoz palminog ulja, koje se koristi kao jeftina zamjena za mlječnu mast.
4. Uništavanje životnih namirnica
Ali hrana koja podliježe sankcijama je i dalje dolazila u Rusiju. Vlasti su za tri godine zaplijenile 26.000 tona životnih namirnica i uništile ih buldožerima. Među njima su prvenstveno bile poljske jabuke i turski paradajz. Pola miliona ljudi potpisalo je peticiju da se takvi proizvodi podijele Rusima koji gladuju. Međutim, tome se nije udovoljilo.
Prema navodima Ruske carinske službe svake godine se sve više robe ilegalno prebacuje u Rusiju. 2016 godine uništeno je 3.000 tona robe, a 2017. godine 8.000 tona.
5. Problemi u okviru Evroazijske ekonomske unije
Proizvodi koji su pod sankcijama, uglavnom preko Belorusije i Kazahstana dospjevaju u Rusiju. Zajedno sa Jermenijom i Kirgistanom te dve zemlje su članice Evroazijske ekonomske unije. Na internetu je niz viceva o ostrigama i tropskom voću iz Belorusije.
Aleksej Portanskij kaže da ruska zabrana uvoza proizvoda iz EU dovodi do napetosti u okviru Evroazijske ekonomske unije.
"Ove zemlje nisu bile saglasne sa ruskim kontrasankcijama. U okviru jedne takve unije morali bi da se slijede zajednički interesi. Rezultat je ilegalni tranzit robe", kaže Portanskij. Prema njegovim riječima jedna komisija Evroazijske ekonomske unije Rusku carinu optužuje da je prekršila pravila rada zajedničke organizacije, jer kontroliše kamione koji iz zemalja članica dovoze robu u Rusiju.
6. Neće biti brzog ukidanja sankcija
Portanskij smatra da su mjere kojima Rusija uzvraća kontraproduktivne. Njima se željelo postići da proizvođači hrane u EU svoje vlade natjeraju da brzo ukinu sankcije Rusiji. Ali to se nije desilo. Stoga kontrasankcije nisu ostvarile željeni efekat", kaže on.
Biznis.ba / DW
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
