U ime Vlade FBiH zastupnicima se obratio ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, koji je rekao kako je sugerisao da je o ovoj temi prvo trebalo raspravljati na državnom nivou, s obzirom na to da je BiH potpisnica sporazuma Ugovora o uspostavi EEZ.
Džindić podsjeća da je Ugovor o uspostavi EEZ, koji je potpisan 2005. godine, stupio na snagu 1. jula 2006., da bi 2013. bio produžen za još dodatnih 10 godina.
- Ciljevi koji su tada postavljeni kroz Ugovor o EEZ uglavnom su vezani za kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji će obezbjediti pouzdano snabdijevanje energentima i koji može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog gasa - kazao je Džindić.
Bez obzira što se radi o međunarodnom ugovoru koji je potpisala BiH, ministar ističe kako je nesporno da su i entiteti, kao sastavni dijelovi BiH odgovorni za ispunjavanje obaveza preuzetih tim ugovorom.
- Dakle, obavezali smo se da ćemo, zajedno sa drugim članicama EEZ uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim se integrišemo - napominje Džindić.
U okviru priprema za današnju sjednicu, naglašava da je Vlada FBiH pripremila Informaciju o ispunjavanju obaveza BiH iz Ugovora o uspostavljanju EEZ, s prijedlogom prioritetnih ciljeva i preporuka.
Potcrtavši da EEZ ne može biti zadovoljna dinamikom i procesom prilagođavanja i usklađivanja zakonske regulative BiH i njenih entiteta sa zakonima i direktivama EU iz oblasti energije, naglasio je kako smo došli u situaciju da, npr., nakon četiri ili pet godina pregovaranja o zakonima o električnoj energiji i gasu, EEZ daje RS-u jednu formu zakona, a FBiH drugu.
Ministar kaže da je RS sa ponuđenim rješenjima bila saglasna, a da je FBiH tražila da se objektivno razmotre i uvaže ustavne nadležnosti države i entiteta kad su u pitanju električna energija i gas.
- Nažalost, moramo konstatirati da su iz EEZ u proteklom periodu imali jedne aršine prema RS-u, a druge prema FBiH. Imali smo, na primjer, neometano zeleno svjetlo za gradnju TE Stanari u RS, a istovremeno imamo pokušaj blokade u vezi s Blokom 7 u Tuzli, čijom se izgradnjom, u skladu s visokim okolišnim i energetskim standardima, gase tri bloka stara 50 godina i rješava pitanje grijanja cijelog TK - konstatovao je Džindić.
Kada se radi o BiH, nastavlja ministar, u maju 2015. godine Evropska komisija ponovo je izrazila svoju zabrinutost zbog nedostatka koherentnih strategija i regulatornih sistema u oblasti električne energije, gasa i nafte, te pozvala BiH da intenzivira aktivnosti u oblasti propisa o električnoj energiji i gasu, u skladu sa Ugovorom o EEZ.
Prema njegovim riječima, Zakon o električnoj energiji u FBiH donio je značajan obim izmjena i novih rješenja u odnosu na prethodni iz razloga što je najvažniji uticajni faktor prilikom izrade Zakona bila obaveza BiH koja se odnosila na usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU, odnosno Trećim energetskim paketom.
- Potpisivanjem Ugovora o uspostavi EEZ, BiH se, između ostalog, obavezala da će i u gasnom sektoru donijeti zakonodavstvo na državnom nivou. Činjenica je da, i pored višegodišnjih pokušaja da se iznađe optimalno rješenje prihvatljivo za sve učesnike u gasnom sektoru, zakon o gasu na državnom nivou nije donesen - naveo je Džindić.
Kako BiH do oktobra 2015. nije ispunila svoje obaveze vezane za donošenje zakonodavstva o gasu na državnom nivou, u oktobru 2015. Ministarsko vijeće EEZ donijelo je odluku o uvođenju mjera protiv BiH. Prema toj odluci, BiH je obavezna da, u saradnji sa Sekretarijatom, primijeni mjere za prevazilaženje kršenja Ugovora.
- Postupajući u skladu s navedenim obavezama, a odnose se na usklađivanje entitetskog zakonodavstva sa pravnim okvirom EU o gasu, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je pokrenulo aktivnosti na izradi entitetskog zakona za sektor gasa u FBiH - pojasnio je Džindić.
Također je pojasnio da je Zastupnički dom Parlamenta FBiH 2014. godine usvojio Prijedlog zakona o gasu, koji, međutim, nije razmatrao Dom naroda. Prijedlog zakona o gasu FBiH, dodaje Džindić, iz parlamentarne procedure povukla je u avgustu 2019. godine.
Kada su u pitanju obaveze FBiH vezane za sadržaj sumpora u gorivima, ministar ističe da je donošenjem Zakona o naftnim derivatima u FBiH, uz propisivanje standarda čija je primjena obavezna, na ovom planu FBiH svoje obaveze ispunila.
Potom je govorio o situaciji u vezi sa energetskim projektom izgradnje Bloka 7 u Tuzli, od 450 megawata električne energije.
- Radi se o potpuno novom, savremenom bloku, ekonomski i ekološki potpuno isplativom. Taj blok mijenja tri postojeća u TE Tuzla - rekao je Džindić.
Nakon gradnje, dodaje, ova tri bloka bit će ugašena.
- Novi će grijati kompletan TK, dakle pored proizvodnje električne proizvodit će i toplotnu energiju i grijati najmnogoljudniji kanton u FBiH. Možete zamisliti kada ne bi bilo grijanja u TK na ovaj način, kada bi svi prešli na alternativno grijanje, a to je ugalj prvenstveno, to bi bilo ekološka katastrofa. Dakle, nama je Blok 7 potreban - rekao je Džindić.
Kao zamjenski blok - a to je broj jedan, a onda kao blok koji će održati energetsku nezavisnost FBiH.
- U samom procesu definisanja granica projekta, došlo je do primjedbe EEZ, a na osnovu dvije primjedbe od dva udruženja iz BiH o tome da li garancija koju je izdala država BiH u sebi ima elemenata državne pomoći - potcrtava Džindić.
Agencija za državnu pomoć BiH odgovorila je da u rješenju koje su izdali ne postoji niti jedan element koji ukazuje na to da postoji element državne pomoći.
- Mi nismo nadležni da komentarišemo odluke ove agencije koja je uradila sve po zakonu, kao i dva federalna ministarstva i Vlada FBiH. Elektroprivreda BiH je kroz svoje organe dobila od Vijeća ministara saglasnost, proslijedila kineskom partneru koji je to potvrdio i svi ugovori su na snazi. Dakle, EP će u ovom projektu iz svojih sredstava finansirati 15 posto, a kineski partner 85 posto - naveo je Džindić.
Prema njegovim riječima, održano je nekoliko sastanaka u procesu medijacije između Elektroprivrede BiH i Energetske zajednice, a u tom timu su učestvovali i članovi ministarstava, ureda premijera i Agencije za državnu pomoć, prenose Vijesti.ba.
- Pokušali smo se dogovoriti da se prevaziđe ovaj problem i da se ide dalje, međutim zahtjev od Energetske zajednice na posljednjoj videokonferenciji krajem 2019. je da se FBiH vrati na početni položaj, odnosno da se ponište sve odluke uključujući Vlade, Parlamenta BiH i Agencije za državnu pomoć. Mi to po zakonu ne možemo. Po zakonu da bi se došlo do poništenja rješenja mora se neći veliki argument koji će pokazati da je napravljen greška ili prekršaj u proceduri, ali za sada nema niti jedne primjedbe koja bi mogla zaustaviti projekt. On ide dalje i u naredne četiri godine bi trebao biti završen - dodao je Džindić.
Biznis.ba
