Džindić: Želimo promet od milijardu dolara u namjenskoj industriji

 Oči javnosti uperene su u sudbinu rudara, a veliku pažnju privlači i razvoj namjenske industrije u FBiH. U intervjuu za „Dnevni avaz“ ministar Džindić govori o sudbini rudara, megaprojektu izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, ali i povećanju cijene plina.

Nova puška

Javnost u BiH zaintrigirana je proizvodnjom nove bh. puške, koju je nedavno predstavila novotravnička kompanija BNT. Možete li nam predstaviti dosadašnje rezultate namjenske industrije u FBiH?

- Namjenska industrija je izuzetno važan sektor u industrijskoj proizvodnji u našoj zemlji te smo se, u skladu s tim, i odnosili prema svim kompanijama iz oblasti namjenske industrije od samog početka mandata. Nažalost, ono što smo zatekli bilo je obeshrabrujuće jer su sve kompanije grcale u problemima. Iz tog razloga smo napravili ambiciozan plan i nakon četiri godine smo imali promet od 300 miliona KM. To nam je bio pokazatelj da nismo uzalud radili i nakon toga smo napravili još zahtjevniji plan koji ćemo pokušati ostvariti, a u njemu je ciljani promet milijarda dolara.

- Pandemija nas je u tome malo usporila, ali svom snagom radimo na tome da ostvarimo zacrtani plan. Jedan od novih projekata koji smo uspjeli završiti s timom stručnjaka koji smo okupili je nova bh. puška, koju smo nedavno predstavili u BNT-u Novi Travnik. Radi se o potpuno novom domaćem produktu, koji predstavlja veliki uspjeh bosanskohercegovačke namjenske industrije na polju konvencionalnog naoružanja.

Problem rudnika je vrlo aktuelan u Federaciji BiH. Mnogo naših sugrađana ovisi o ovoj industrijskoj grani, kojoj je, očito, potrebna reforma. Možete li nam reći šta će se u sektoru rudarstva dešavati u narednom periodu? Kada će doći do reorganizacije rudnika?

- Rudari su temelj ove zemlje i ogroman broj ljudi je uposlen u rudnicima ili su svojim djelatnostima naslonjeni na rudnike. Energetski sektor je baziran na rudnicima i proizvodnji uglja i naše dvije termoelektrane u potpunosti su naslonjene na proizvodnju uglja. Detektirali smo da se, uz proizvodnju uglja, proizvode i veliki gubici pa zato naši rudnici grcaju u dugovima.

Iz tog razloga smo predložili reorganizaciju rudnika, što je podržao i Parlament Federacije, te smo zadužili „Elektroprivredu BiH“ da uradi reorganizaciju na način da na kraju dobijemo funkcionalne i zdrave rudnike koji će moći servisirati svoje obaveze. Dakle, neophodno je da na kraju reorganizacije dobijemo rudnike koji mogu poslovati na tržišnom osnovu od svojih prihoda.

Reorganizacija rudnika predstavlja racionalizaciju troškova, adekvatna i isplativa ulaganja te ustrojstvo rudnika koje će osigurati smanjenje administracije i produktivan rad rudara. Na taj način bismo imali situaciju da jedan rudar nije opterećen da zaradi plaće nekolicini koji sjede u kancelarijama i ne doprinose proizvodnji i radu. Dakle, reorganizacija je počela i izuzetno nam je drago da je „Elektroprivreda BiH“ krenula u taj proces te da je za provođenje reorganizacije uspjela dobiti saglasnost Sindikata radnika rudnika Federacije BiH.

Posljednjih mjeseci aktuelna je priča o realizaciji projekta izgradnje Bloka 7 TE Tuzla. Možete li nam reći u kojoj fazi je ovaj projekt?

- Prema informacijama koje su nam na raspolaganju, „Elektroprivreda BiH“, kao ugovorna strana, završila je svoj dio obaveza. Uplaćen je avans, završeni su pripremni radovi i osigurano je sve za ulazak kineske kompanije kako bi se nastavilo s radovima.

Problem koji se pojavio odnosi se na to da smo dobili obavijest da kineski partner nije u mogućnosti ispoštovati ugovor, a zbog toga što je njihov ugovor s podizvođačem „General Electric“ problematiziran od američke kompanije. Vlada i Parlament FBiH dali su svoje mišljenje i odobrili ugovor i mi nismo u situaciji mijenjati klauzule ugovora. Očekujemo da kineski partner riješi probleme koje ima i nastavi u skladu s ugovorom.

Ukoliko do toga ne dođe, vjerovatno će ugovorne strane na neki drugi način morati rješavati međusobne odnose. Što se Vlade Federacije BiH tiče, mi smo pokazali da nam je izgradnja Bloka 7 izuzetno važna i za taj projekt smo dobili jasne odluke Parlamenta Federacije BiH koje smo obavezni poštovati. Kad bude jasno da kineski partner ne može nastaviti s realizacijom ugovora, i mi ćemo donijeti adekvatne odluke.

Plinski sektor

U potpunosti su narušeni odnosi između „Energoinvesta“ i „BH-Gasa“. Svjedoci smo brojnih trzavica između direktora ovih kompanija. Hoće li na kraju ispaštati građani, jer, prema određenim najavama, plin u FBiH do kraja godine mogao bi poskupjeti i do 40 posto?

- „Energoinvest“ i „BH-Gas“ su dugogodišnji partneri, čiji su odnosi do pred samu novu godinu izgledali idealno. Međutim, novi moment koji je proizvela ruska kompanija „Gazprom“, koja je obavijestila „Energoinvest“ da mijenja pravac isporuke plina, na vidjelo je iznio niz nelogičnosti u odnosima tih kompanija. Na kraju, kao institucija koja vrši monitoring nad obje kompanije, Ministarstvo je bilo prisiljeno reagirati i pojašnjavati uredbu koju je Vlada donijela još 2007. godine. Klauzule te odredbe trebale su biti implementirane u roku od pet godina, odnosno do kraja 2012. godine, što se nije desilo. Na koncu, jasno je definirano šta koja kompanija treba i može raditi u plinskom sektoru i zabranjeno je miješanje nadležnosti i kompanija.

U prethodnom periodu smo jasno definirali i razjasnili to da je „Energoinvest“ snabdjevač, a „BH-Gas“ operator transportnog sistema i konačno su obje kompanije to shvatile. Moram naglasiti da je to definirano uredbom odranije, ali zbog međusobnih odnosa kompanije su radile i djelovale na način koji su međusobno dogovorile, a koji nije bio u skladu s uredbom.

Novi način rada je definiran i u skladu je sa zahtjevima Evropske energetske zajednice, tako da smo i na tom polju napredovali. Samim tim, priče o nekom drastičnom poskupljenju plina nemaju nikakvog smisla.

Radimo na novim haubicama, raketnim bacačima, dronovima

Možete li najaviti nove uspjehe namjenske industrije u FBiH? Pojedini predstavnici najviše izvršne vlasti tvrde da ćemo proizvoditi borbene dronove. Je li to tačno?

- Ciljevi su nam veliki, a u skladu s tim pravimo i planove. Naravno, pritom vodimo računa i o ravnomjernom razvoju Federacije. Namjensku industriju razvijamo u skladu s afinitetima i postojećom stručnom pokrivenošću. Redovno radimo na usavršavanju uposlenih u namjenskoj industriji, a koji zatim rade na širenju lepeze proizvoda koje imamo. U prethodnom periodu najviši prihod smo imali u proizvodnji municije, ali sada smo usmjereni i na proizvodnju novih oruđa i oružja. Jasan pokazatelj toga je i nova bh. puška. Naravno, radimo i na novim oruđima i oružjima kao što su haubice, raketni bacači, pa čak i dronovi. Sve je u razvojnom ciklusu, a kada budemo imali gotove produkte, svakako ćemo ih predstaviti. Nismo skloni najavljivati nešto što je još u fazi rada i fokusirani smo na rad, a objavljivanje tih informacija dolazi kada produkt bude završen.

U naredne dvije godine imat ćemo novi plinovod

Možete li nam predstaviti posljednje dostupne informacije u vezi s realizacijom projekta „Južna plinska interkonekcija BiH i Hrvatske“. Šta je dosad urađeno iz ovog projekta? Koji je naredni korak? Kada možemo očekivati početak gradnje ili je rano o tome govoriti?

- „Južna interkonekcija BiH i Hrvatske“ je projekt od strateškog značaja za normalno funkcioniranje i rad plinskog sektora. On je jasno definiran, trasa je određena i očekujemo vrlo brzo pokretanje radova.

Na tom polju dobili smo podršku partnera iz Sjedinjenih Američkih Država, što nam daje nadu da u naredne dvije godine možemo računati na to da će biti završena Južna interkonekcija i da ćemo dobiti alternativu u snabdijevanju plinom. U tom kontekstu, prošle sedmice boravio sam u Hrvatskoj, gdje smo na sastanku s hrvatskim ministrom Tomislavom Ćorićem razgovarali, između ostaloga, i o projektu „Južna interkonekcija“ i dobili smo uvjeravanja da će i hrvatska strana vrlo brzo realizirati i izgraditi svoj dio cjevovoda do granice s Bosnom i Hercegovinom.

(Avaz)