Građani će platiti ceh: Kineski i ruski krediti početak kraja EP BiH

Evropa je krenula putem dekarbonizacije, pa me stoga ni ne čudi da zapadne banke odbijaju finansirati izgradnju Bloka 7 Termoelektrane (TE) u Tuzli, rekao je za Vijesti.ba Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

Prema navodima portala Žurnal, Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH donio je u četvrtak odluku o kreditnom zaduženju u iznosu od 145 miliona KM kod konzorcija banaka predvođenog ruskom Sberbankom. Za to će zaduženje Elektroprivreda BiH založiti Blok 6 i dio svoje upravne zgrade.

Novac od tog kredita Elektroprivreda bi trebala iskoristiti za finansiranje dijela avansa za projekat izgradnje Bloka 7 TE Tuzla. Naime, Elektroprivreda se obavezala da će obezbijediti dio sredstava za gradnju Bloka 7 čiji veći dio, u iznosu od 614 miliona eura, finansira kineska Izvozno-uvozna banka. To bi značilo da će ubuduće kontrolu nad Blokom 7 imati Kinezi, dok će ruska Sberbanka kontrolisati Blok 6 TE Tuzla.

Početak kraja za Elektroprivredu BiH

Osim što pod rusku hipoteku ide Blok 6, pod kineskom hipotekom je i Blok 7, barem u narednih 20 godina, dok se ne otplati zadnja rata kineskoj Izvozno-uvoznoj banci.

- Možda ćemo i mi građani, prije pokretanja te hipoteke, taj kredit Kinezima morati vraćati kroz budžet - upozorava Žiško.

Ovakva odluka da zbog ruskog kredita založi Blok 6 i dio svoje upravne zgrade, Žiško kaže da bi mogla značiti i početak kraja za Elektroprivredu BiH.

- Pet godina je grejs period za kineski kredit, i u Elektroprivredi računaju da će uspjeti u tom grejs periodu za kineski kredit vraćati ovaj ruski. A da bi vratili kredit i uopšte bili u mogućnosti poslovati na normalan način, neminovno je da se desi nekoliko stvari. A prva je povećanje cijene električne energije za domaćinstva. To je nešto što izbjegavaju već godinama zato što održavaju socijalnu cijenu koja ne pokriva realne troškove proizvodnje električne energije iz uglja - navodi Žiško.

I u samim dokumentima Elektroprivrede BiH, napominje naš sagovornik, navodi se da ona na godišnjem nivou zbog nerealno niske cijene električne energije gubi 50 miliona KM.

- Druga stvar, cijena uglja koja se plaća prema rudnicima je manja od proizvodnje cijene za nekih dvadesetak procenata. I onda dolazimo u situaciju da su rudnici pred bankrotom. Pored toga, imamo i činjenicu da Energetska zajednica, odnosno Evropa ima taj problem s neplaćanjem taksi na CO2 emisije - poručio je Žiško.

Dok se Bosna i Hercegovina hvali kako jedina izvozi električnu energiju iz regiona, dodaje Žiško, Evropa u skorijoj budućnosti planira zabraniti uvoz zemljama koje nisu u ETS sistemu, odnosno koje ne plaćaju CO2 emisije.

- Tako da i ta naša silna želja da budemo izvoznici električne energije pada u vodu. I sve to Elektroprivredu BiH dovodi pred bankrot, što su i oni sami naveli u dokumentu koji su usvojili. Naime, Skupština tog preduzeća je negdje u junu ili julu ove godine usvojila jedan dokument, koji se nažalost skriva od javnosti, u kojem su naveli sve svoje probleme. Jasno su napisali i, ukoliko se politika nastavi miješati u upravljanje tog preduzeća, da će to dovesti do njegovog bankrota - otkriva nam Žiško.

Denis Žiško / Vijesti.ba

U Elektroprivredi su svjesni svega toga, no, kako kaže, i dalje idu u te aranžmane zbog tendera kojih će biti tokom petogodišnjeg investicionog perioda.

Žiško se inače danas u našu zemlju vratio s jedne konferencije u Berlinu na kojoj je upravo bilo riječi u rusko-kineskom političkom i finansijskom utjecaju na području jugoistočne Evrope.

- Postavilo se pitanje i zašto je EU inertna u tom pogledu. Postoje tu dvije stvari - prva je ona finansijska. Sve ove aktivnosti, posebno kineske, svode se na čisti interes. Jer, recimo, u ugovoru o kreditnom aranžmanu, i u ugovoru između Elektroprivrede BiH i kompanije "China Gezhouba Group", koja je dobila izvođenje radova na Bloku 7, jasno piše da će 10-30 posto neto iznosa biti ugovoreno s lokalnim, a ostatak s kineskim kompanijama - naglašava Žiško.

Na izgradnji Bloka 7 radit će Kinezi

Blok 7 TE Tuzla gradit će kineski radnici, kao što je to, između ostalog, bio slučaj i sa TE Stanari.

- Sve te radove izvode Kinezi tako da sva ona priča naših političara o otvaranju novih radnih mjesta pada u vodu. Na tom objektu će biti zaposleno nešto naših stražara i eventualno neko ko će dovoziti beton, odnosno tih 10-30 posto građevine. A opet znamo kako se dogovaraju ti poslovi sa našim građevinskim firmama - dodaje Žiško.

Navodi da su se Kinezi u potpunosti "pokrili" što se tiče njihovog novca - ne postoji nikakva šansa da svoj novac ne dobiju nazad.

- U ugovoru o kreditnom aranžmanu imate više klauzula koje Kinezima garantuju da će im biti vraćen sav novac koji nam posude. Od osiguranja koje je debelo plaćeno, preko plaćanja iz budžeta FBiH, odnosno iz naših džepova, pa ako sve to padne u vodu, dolazi i pokretanje hipoteke. I sve to prijeti projektu Bloka 7 u narednih 20 godina - konstatuje Žiško.

Posljednji su to trzaji, dodaje naš sagovornik, aktuelne garniture političara da izvuku još ponešto vrijedno iz firmi iz kojih to dosad nisu uradili.

- U poslijeratnom periodu uništili su sve osim energetskog i sektora telekomunikacija, a svi dobro znamo iz kojeg su razloga ti sektori zadržani u njihovim rukama - potcrtava Žiško.

Smatra da je upitna priča o tome kako je Elektroprivreda BiH zdrava firma koja donosi dobit.

- Ta firma donosi dobit i oni dijele dividende, ali istovremeno stvara i gubitke koje mi građani pokrivamo iz budžeta. Kad bi se sve sabralo i oduzelo, Elektroprivreda stvara gubitak. I ona funkcioniše i postoji samo zato da bi pojedini ljudi imali visoke plate, odnosno zbog te glasačke mašinerije oličene u rudarima - mišljenja je Žiško.

Uvoz struje

Bosna i Hercegovina se kroz ugovor s Energetskom zajednicom i kroz svoje zakonodavstvo obavezala da dijeli prostor otvorenog tržišta energije.

- Priča o nekakvoj skupoj električnoj energiji iz uvoza ne stoji. Jer trendovi su da cijene energije padaju. Cijena energije iz obnovljivih izvora je sada na tržištu niža od cijene energije iz uglja, posebno ako bi se uračunali i ovi skriveni troškovi koje mi subvencioniramo kroz budžet. A da ne govorimo da postojanje tih termoelektrana u Tuzli i Kaknju naši sugrađani plaćaju svojim zdravljem - kaže Žiško.

Na kraju razgovora naš sagovornik poručuje kako uopšte ne vidi problem u tome da Bosna i Hercegovina jednog dana počne uvoziti električnu energiju.

- Niko ne postavlja pitanje zašto uvozimo više od 90 posto hrane. Zašto uvozimo vodu, a zemlja smo bogata čistom vodom. Strateški je daleko važnija stvar proizvoditi vlastitu hranu i vodu, nego električnu energiju. Daleko veći problem od uvoza električne energije će biti ako dođe do propasti Elektroprivrede, i ako se pokrenu ove garancije i te termoelektrane preuzmu Rusi ili Kinezi - zaključuje Žiško u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

(Vijesti.ba)